Hrvatski turizam već se godinama pozicionira kao jedan od ključnih stupova gospodarstva, pri čemu se svaka nova sezona mjeri rekordima u dolascima, noćenjima i prihodima. Prema podacima Hrvatske narodne banke, prihodi od međunarodnog turizma čine oko petine hrvatskog BDP-a, što Hrvatsku svrstava među najatraktivnije europske destinacije, piše portal Financije.hr.
Država pritom ostvaruje stabilne fiskalne koristi kroz PDV na smještaj i ugostiteljstvo, doprinose zaposlenih i boravišne pristojbe, dok lokalni proračuni, iako također profitiraju, često nemaju dovoljno sredstava za saniranje pritiska na infrastrukturu koji masovni turizam stvara. Za 2026. godinu u Europi se očekuje rast međunarodnih dolazaka veći od šest posto, a unatoč rastu cijena procjene upućuju na to da potražnja za putovanjima ostaje snažna, što predstavlja pozitivan signal i za hrvatski turizam.
Kako pišu Financije.hr, najveće financijske koristi ostvaruju veliki hotelski sustavi i vlasnici atraktivnih nekretnina, koji zahvaljuju ekonomiji razmjera i rastu vrijednosti imovine lakše ostvaruju stabilnu dobit. Suprotno uvriježenom mišljenju, mali iznajmljivači suočeni su s izraženom sezonalnošću i rastućim troškovima, zbog čega je za mnoga kućanstva turizam tek dodatni, a ne dugoročno stabilan izvor prihoda.
Najveći teret turističkog rasta i dalje snose radnici, s obzirom na sezonsku narav poslova, nesigurne uvjete rada i rast troškova života u turističkim sredinama. Nedostatak radne snage dodatno je razotkrio strukturne slabosti sektora, pa se sve više poseže za uvozom radnika, dok se pitanja stanovanja i dugoročne sigurnosti sporo rješavaju. Istodobno lokalne zajednice trpe rast cijena nekretnina, opterećenje infrastrukture i druge neizravne troškove koje turistički prihodi često ne pokrivaju.
Inače, prihodi od stranih turista u 2024. godini iznosili su 14,97 milijardi eura, što je 2,7 posto više nego godinu ranije. U prvih devet mjeseci 2025. ostvareno je 13,41 milijarda eura prihoda, uz rast od 1,7 posto, iako je u trećem tromjesečju zabilježen blagi pad od 0,2 posto unatoč rekordnih više od 110 milijuna noćenja. U prvoj polovici 2025. prihodi su porasli za 5,9 posto, a najveći dio noćenja ostvaren je na Jadranu, dok je kontinentalni dio zemlje, uključujući Zagreb, također zabilježio rast. Pozitivne trendove dodatno potvrđuju podaci za prosinac 2025., kada su dolasci porasli za 5 posto, a noćenja za 6 posto u odnosu na godinu ranije.
Sve navedeno pokazuje da hrvatski turizam ostvaruje snažne rezultate, ali da su koristi i rizici neravnomjerno raspoređeni između države, velikih sustava, radnika i lokalnih zajednica.