U Zaboku je održana svečanost obilježavanja završetka radova na magistralnom plinovodu Zabok-Lučko, na koju je stigao i predsjednik Vlade Andrej Plenković, a dočekali su ga saborski zastupnik i gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović, krapinsko-zagorski župan Željko Kolar, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Vedran Špehar, državni tajnik u Ministarstvu financija Stipe Župan, državna tajnica u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije Anja Bagarić, gradonačelnica Zaboka Valentina Đurek te Uprava Plinacra.
Plinovod Lučko - Zabok, čija vrijednost iznosi 80 milijuna eura, nastavak je ulaganja u jačanje energetske infrastrukture i fleksibilnosti hrvatskog plinskog sustava, s ciljem povećanja kapaciteta prema Sloveniji. Trasa plinovoda duga je 36 km i gotovo u cijelosti se nalazi u koridoru postojećeg magistralnog plinovoda Zabok - Zagreb i magistralnog plinovoda Zagreb zapad - istok.
Predsjedniku Uprave Plinacro Ivica Arar rekao je kako je ovaj projekt financiran sredstvima Mehanizma za oporavak i otpornost, u okviru projekta Prateća infrastruktura za strateški investicijski projekt LNG Terminal, temeljem Vlade Republike Hrvatske.
- Riječ je o jednom od najvažnijih i tehnički najsloženijih projekata Hrvatskog plinskog transportnog sustava vrijednog 80 milijuna eura. Složenost projekta potvrđuje činjenicu da trasa prolazi ispod rijeka Save i Krapine, željezničke pruge i autoceste. Ovim plinovodom povećali smo fleksibilnost upravljanja transportnih kapaciteta te omogućili povećanje transporta plina prema Sloveniji sa sadašnjih 260 na 876 milijuna kubnih metara plina godišnje. Posebno ističem da se gotovo cijela trasa nalazi unutar postojećeg koridora magistralnih plinovoda. Time je utjecaj na okoliš sveden na najmanju moguću vjeru. S ponosom mogu reći i zahvaliti se izvođačima radova da je projekt realiziran u planiranim rokovima i unutar predviđenog financijskog okvira – istaknuo je Arar.
Osvrnuo se i na druge projekte koji su u punoj realizaciji, a to je izgradnja magistralnog plinovoda Bosiljevo - Sisak i Sisak - Kozarac.
- Dovršetkom ta dva plinovoda dodatno će se povećati mogućnost korištenja terminala za UPP i hrvatskog transportnog sustava. Kapacitet prema Sloveniji povećat će se na 1,5 milijardi, a prema Mađarskoj na 3,5 milijardi kubnih metara plina godišnje – pojasnio je Arar i dodao kako ova svečanost dolazi u posebno važnoj godini za Plinacro jer ove godine obilježavaju 25 godina djelovanja samostalne tvrtke koja je postala jedna od ključnih stupova energetske sigurnosti Republike Hrvatske.
Premijer Andrej Plenković govorio je kako smo se prije 5-6 godina susreli s najvećom energetskom krizom kakvu većina ljudi nije mogla niti zamisliti.
- I mislim da je važno razumjeti što država i sve institucije koje su s njom povezane nakon takvih novih promijenjenih okolnosti radi, zbog neovisnosti, u smislu opskrbe, zbog sigurnosti, u smislu opskrbe i zbog stvaranja položaja Hrvatske kao regionalnog energetskog čvorišta. Naime, na početku našeg prvog mandata, sada već prije 10 godina, mi smo presjekli tu raspravu koja je trajala četiri desetljeća u Hrvatskom energetskom sektoru, treba li Hrvatskoj ili ne LNG terminal. I jednom, kada se ta odluka donijela, svi ovi projekti na kojima radimo u zadnje vrijeme, a provodi ih Plinacro, postali su prvo mogući, a drugo i smisleni – naglasio je premijer.
Dodao je kako je strateška odluka o LNG terminalu, koji je inicijalno imao 2,9 milijardi kubika kapaciteta, u potpunosti premijerna, a Hrvatska je postala relevantna u pogledu opskrbe plina. Da bismo u punini iskoristili tu novu mogućnost i novu kvalitetu, ono što je bilo nužno i potrebno, je bilo potrebno proširiti naš raspadni sustav za plin i postojeće cijevi i učiniti ih većima ili izgraditi potpuno nove i zbog toga smo, nakon najveće pandemije, a to je COVID, na razini Europskog vijeća promišljalo kako odgovoriti na ogromne i negativne ekonomske posljedice za razvoj našeg gospodarstva i dinamiku načina našeg života, kako dati injekciju europskom gospodarstvu kako bi se oporavilo i drugo kako uložiti u otpornost na vanjske šokove – naglasio je Plenković.
Napomenuo je da kada se završi dionica od Zaboka do Graza, mi ćemo s postojećih 256 milijuna kubika godišnje imati mogućnost transporta prema Sloveniji 1,5 milijardi kubika plina godišnje.
- Kad se dovrše ovi o pravci, a riječ je o pravcima Bosiljevo- Sisak i Sisak-Kozarec, tj. na Mađarskoj granici, Sisak-Kozarec će biti gotov najesen, Bosiljevo-Sisak krajem godine, onda ćemo moći prema Mađarskoj transportirati 3,5 milijardi kubika plina, a Južna plinska interkonencija ima kapacitet 1,5 milijardi kubika plina. Na taj način najbolje smo zaokružili ono što je bio i smisao ogromne velike investicije koja će ostati, koja nam jača energetsku upornost i pridonosi strateškoj autonomiji kada liječi o energetskoj sigurnosti – poručio je Plenković.
Osvrnuo se i na pravac Lučko- Zabok, Zabok-Rogatec i dodao kako to ubiti nije krak samo prema Sloveniji, nego i prema Austriji, gdje su vodili mnogo političkih razgovora i gdje je današnja politička 'arhitektura' u Austriji ipak puno više senzibilizirana za fosilna goriva pa u konačnici i za plin, nego što je bila ranije, tako da će cijeli ovaj projekt imati dugogodišnji smisao.
Župan Željko Kolar kazao je kako je na području grada Zaboka završena velika investicija koja će donijeti boljitak, ne samo za Krapinsko-zagorsku županiju nego i puno šire kada je riječ o plinskoj infrastrukturi.
- Ovo je strateški projekt Vlade Republike Hrvatske za transport plina, prije svega prema Sloveniji. Krapinsko-zagorska županija imala je izravnu ulogu u rješavanju imovinsko-pravnih odnosa za privremeno stupanje u posjed i samo izvlaštenje čestica na kojima se polagao plinovod – napomenuo je župan.
Dodao je kako je ukupno obrađeno 303 predmeta u tri katastarske općine – Zabok, Martinišće i Stubička Slatina.
-Time smo imali donošenje rješenja o privremenom ulasku u posjed, tako da su mogli krenuti s radovima.Zahtjeve smo dobili u 10. i 11. mjesecu 2024. godine, a već u travnu 2025. godine mogli su krenuti radovi, dok su ostali predmeti išli u redovnu proceduru izvlaštenja – podsjetio je župan.
Dodao je kako je preostalo još oko 30 mjeseci do potpunog okončanja postupaka izvlaštenja, ponajprije zbog potrebe dodatnog utvrđivanja vlasničkih odnosa na pojedinim česticama te dodatnih zahtjeva nekih vlasnika, a Županija je odradila ukupno 909 predmeta vezanih uz ovu dionicu.