Svake godine se 29. rujna obilježava Svjetski dan srca, naglašavajući važnja pitanja u vezi zdravijeg srca. Tema kampanje od 2024. do 2026. godine glasi „Koristi srce za djelovanje“, pozivajući pojedince da brinu o svom srcu i potaknu državne vođe na ozbiljno shvaćanje važnosti kardiovaskularnog zdravlja.
Ove godine ključna poruka odnosi se na potrebu donošenja nacionalnih planova za prevenciju kardiovaskularnih bolesti uz poziv na potpisivanje globalne peticije koja stavlja zdravlje srca u prioritet.
Kardiovaskularne bolesti (KVB) predstavljaju skupinu bolesti koje zahvaćaju srce i krvne žile, a uzrokovane su kombinacijom bihevioralnih, socioekonomskih i okolišnih čimbenika. Među ključnim rizičnim čimbenicima su nepravilna prehrana, pušenje, tjelesna neaktivnost, pretjerana konzumacija alkohola, onečišćenje zraka, visoki krvni tlak, povišeni kolesterol, dijabetes, pretilost, bolesti bubrega i stres. Obiteljska povijest bolesti, etnička pripadnost, spol i dob također igraju ulogu u povećanju rizika. Najčešće vrste KVB-a uključuju koronarnu bolest srca, infarkt miokarda (srčani udar), moždani udar i hipertenziju.
KVB su vodeći uzrok smrti u svijetu, odgovorne za više smrtnih slučajeva nego svi oblici raka i kronične bolesti donjih dišnih puteva zajedno. U Hrvatskoj su također vodeći uzrok smrtnosti već desetljećima. U 2023. godini, 38,8% svih smrti u Hrvatskoj uzrokovano je KVB-om, a broj umrlih iznosio je 19.937 osoba. Analiza po spolu pokazuje da su KVB uzrok smrti kod 43,2% žena i 34,5% muškaraca. Najčešće dijagnostičke skupine su ishemijska bolest srca i hipertenzija.
Iako je u posljednjih 20 godina došlo do smanjenja smrtnosti od KVB-a u Hrvatskoj, one i dalje čine vodeći uzrok smrti i pobola, uzrokujući 23% prijevremenih smrti (prije 65. godine života). Unatoč poboljšanjima, Hrvatska i dalje ima veću stopu smrtnosti od KVB-a u usporedbi s prosjekom zemalja EU.
Svjetska kardiološka federacija ove godine poziva na potpisivanje peticije za donošenje akcijskog plana za borbu protiv KVB-a. Cilj je prikupiti milijun potpisa do sastanka Ujedinjenih naroda o nezaraznim bolestima 2025. godine, kako bi se potaknulo usvajanje hrabre političke deklaracije.
Važno je napomenuti da se većina kardiovaskularnih bolesti može spriječiti izbjegavanjem glavnih čimbenika rizika. Čak 80% prijevremenih smrti može se izbjeći usvajanjem zdravih životnih navika. To uključuje pravilnu i uravnoteženu prehranu, redovitu tjelesnu aktivnost te održavanje primjerene tjelesne težine. Prestanak pušenja i zaštita od duhanskog dima ključni su za smanjenje rizika od bolesti srca, a jednako je važno redovito pratiti vrijednosti krvnog tlaka, kolesterola, šećera u krvi i indeksa tjelesne mase.
Kao pojedinci, možemo pridonijeti očuvanju vlastitog zdravlja odabirom zdravijih navika, redovitom kontrolom zdravstvenih parametara i pridržavanjem preporučene terapije.