Povodom Spomendana Jom hašoa – Dana sjećanja na žrtve Holokausta, izaslanstva Grada Varaždina i Varaždinske županije u utorak su odala počast žrtvama na gradskom Židovskom groblju.
U znak sjećanja na šest milijuna članova židovske zajednice koji su izgubili živote u Holokaustu, zajednički vijenac položili su zamjenica župana Silvija Zagorec i zamjenik predsjednik Gradskog vijeća Josip Garić.
- Holokaust nas obvezuje da ne zaboravljamo, ali isto tako da iz povijesti učimo. Zato je bitno njegovati kulturu sjećanja, pogotovo među mlađim generacijama, kako bi mogli razumjeti koliko zaista zla može proizaći ako postoji nerazumijevanje, isključivost, nepoštivanje slobode – istaknula je zamjenica Zagorec i zaključila:
- Zato moramo graditi zajednicu koja počiva na ravnopravnosti, uvažavanju različitosti, uvažavanju života, temeljnih ljudskih vrijednosti jer ako sagledamo koliko su veliki razmjeri Holokausta, on nam zaista mora predstavljati trajnu opomenu da se takvo nešto više nikada ne smije ponoviti.
Kao i svake godine, suorganizator komemoracije bila je Udruga antifašista Varaždin, čiji je predsjednik, povjesničar Milivoj Dretar, podsjetio je da je sinoć počela je Jom Hašoa - dan sjećanja na žrtve Šoe, odnosno na sve one koji su i pružali otpor i bili odvedeni u logore.
Istaknuo je da je doprinos židovske zajednice Varaždinu i Varaždinskoj županiji nemjerljiv.
- Danas se to toliko ne vidi, jer je većina Židova odvedena u logore, ubijeni su, stradali, vrlo rijetko su se vratili i nakon rata židovska zajednica nije obnovila svoje djelovanje. Isto tako postojala je jedna manja zajednica u Ludbregu koja je tragično stradala i vratilo se samo nekoliko ljudi – rekao je.
Naglasio je i da su u Varaždinu dvije sinagoge, od kojih jedna služi kao stambeni objekt.
- Ona je s početka 19. stoljeća i bilo bi lijepo da se barem označi i obnovi, a ova druga je u procesu obnove, pa se nadam i u ime zajednice, i u ime antifanšista, ali i Varaždinaca, da će se taj projekt dovršiti i da će sinagoga dobiti svoju konačnu namjenu, tako da svi mi građani možemo povremeno ući u nju na neku predstavu, izložbu ili bilo što je u kulturnom smislu organizirano. Što se tiče Židovskog groblja, nadam se da će ono dobiti svoju nekakvu renesansu, potrebe su velike, u samoj šetnji vidite da ima mogućnosti da se puno toga uredi, a nadam se da će i sljedeće godine, kada bude obljetnica, 250 godina uspostavljanja najstarije židovske općine na tlu Banske Hrvatske, da ćemo imati nekakvi prigodni program vezan uz to – kazao je Dretar.
Podsjetio je i na pravednike među narodima, nositelje najvišeg izraelskog priznanja koje se dodjeljuje ne-Židovima koji su riskirali svoje živote kako bi spasili Židove tijekom Holokausta.
- Pravednika imamo jako mnogo, 13 ih je samo u Ludbregu koji je prema broju stanovnika najveći grad po tome koliko pravednika ima. Otac Eve Akerman, pokopan je tu na židovskom groblju, on je praktički prva žrtva Holokausta, a i oni koji su spasili Evu isto su postali pravednici. Još uvijek ima mogućnosti da neki ljudi dobiju to veliko priznanje, još uvijek su neke neispričane priče koje postoje u ladicama i nadam se da će sljedeće godine i to biti objelodanjeno – poručio je Dretar.
Na komemoraciji su se okupili i potomci židovskih obitelji iz Varaždina i okolice.