Internet je postao neizostavan dio svakodnevnog života, no s porastom online aktivnosti raste i broj prevara kojima se cyber-kriminalci služe kako bi se domogli osjetljivih podataka i novca, upozorava Jutarnji.hr
Jedna od najčešćih taktika je phishing, odnosno metoda obmane putem lažnih poruka ili web stranica. Građani Hrvatske sve su češće mete ovakvih napada, a posljedice mogu biti financijska šteta, krađa identiteta ili zloupotreba računa. Uz phishing, pojavljuju se i vishing te courier fraud prijevare, koje iskorištavaju telefonski kontakt i lažne dostave.
Phishing funkcionira tako da napadači šalju e-mailove, SMS-ove ili stvaraju web stranice koje oponašaju banke, trgovine ili dostavne službe. Poruke često tvrde da je "račun blokiran" ili da je potrebna "potvrda identiteta". Građani nerijetko kliknu na poveznice u takvim porukama, unose svoje podatke misleći da je sve legitimno, a prevaranti ih tada koriste za krađu sredstava ili identiteta. Lažne stranice dostavnih službi i trgovina u Hrvatskoj, poput eKupi i Mall.hr, sve su češće, a žrtve ostaju bez novca nakon unosa podataka o karticama.
Vishing, poznat i kao voice phishing, uključuje telefonske pozive u kojima se napadači predstavljaju kao bankovni službenici, poreznici ili čak policajci. Žrtvama prijete blokadom računa, kaznama ili drugim problemima, navodeći ih da otkriju osjetljive podatke poput PIN-ova ili brojeva kartica. Ova metoda koristi osjećaj hitnosti kako bi prevaranti iznudili informacije koje potom zloupotrebljavaju.
Prijevare putem lažnih dostavljača uključuju uvjeravanje žrtava da preda novac, kartice ili dragocjenosti kuriru koji dolazi na njihovu adresu. Prevaranti se često predstavljaju kao službenici banaka ili policije te tvrde da predmeti moraju biti "sigurnosno provjereni". Kad kurir preuzme predmete, oni nestaju, a žrtve ostaju bez svojih vrijednosti.
Money mule je regrutacija za pranje novca. Mule za novac često nesvjesno pomažu kriminalcima, primajući ilegalna sredstva na svoj račun i prosljeđujući ih dalje. Ova vrsta prevare može privući mlade, nezaposlene i tehnološki manje osviještene osobe, obećavajući brzu i laku zaradu. Međutim, sudjelovanje u ovim transakcijama povlači kaznenu odgovornost i može imati dugoročne posljedice.
Zaštita od online prevara zahtijeva oprez i svjesnost o potencijalnim prijetnjama. Ključno je provjeravati izvore poruka i telefonskih poziva te ne otvarati sumnjive e-mailove ili kliktati na linkove iz nepoznatih izvora. Banke, dostavne službe i policija nikada neće tražiti osjetljive podatke putem e-maila ili telefona, stoga je važno biti skeptičan prema zahtjevima za hitnu reakciju. Osigurajte svoje račune korištenjem dvofaktorske autentifikacije, redovitom promjenom lozinki i instalacijom antivirusnih programa. U slučaju sumnjivih telefonskih poziva, prekinite razgovor i sami kontaktirajte instituciju putem službenih kanala.
Također, stariji članovi obitelji često su mete ovakvih prevara, pa ih je važno educirati o rizicima i potaknuti na dodatni oprez. Online sigurnost ovisi o svijesti korisnika, a pravovremene preventivne mjere mogu spriječiti financijsku štetu i osigurati da vaši podaci i sredstva ostanu sigurni.