U Macelju je u srijedu obilježena 20. obljetnica ukopa maceljskih žrtava – prije dva desetljeća u dolini Maceljskog gorja položeni su posmrtni ostaci 1.163 žrtve stradale u svibnju i lipnju 1945. godine.
Macelj je jedno od najvećih stratišta u Hrvatskoj, mjesto gdje su nakon završetka Drugoga svjetskog rata bez suda i presude ubijeni vojnici, civili, žene i dječaci. Procjenjuje se da je na tom području zakopano više od deset tisuća žrtava, a do danas ih je 1.163 dostojno pokopano 2005. godine te još 84 žrtve 2021. godine. Još uvijek nije istraženo 130 jama.
Vjekoslav Jaklin, predsjednik Udruge Macelj 1945. kazao je da Macelj nije toponim, već simbol stradanja koje je zadesilo hrvatski narod, kada je ogroman broj nedužnih ljudi ubijen.
- Jedna generacija je praktički istrijebljena, a ti demografski gubici se do danas nisu uspjeli popraviti i to je u biološkom smislu bila kataklizma naroda. S druge strane, bio je to brutalni kraj ere kojom je pripadnost hrvatskom narodu i pripadnost crkvi u Hrvata bila odiozna novom sistemu koji je komunizam u sebi imao. Poslije toga je nastupilo 45 godina tišine prekinutih pobjedom hrvatskom naroda u nametnutom Domovinskom ratu. Nakon smrti Franje Tuđmana, došlo je opet do zaokreta u kojem je istina na neki način potisnuta u stranu i malo se toga zna. Mi smo nakon prvog ukopa prije dvadeset godina morali čekati da smo tu iznad Đurmanca, u jednoj jami četiri puta četiri metra, iskopali 84 tijela – rekao je Jaklin.
Dodao je da se procjenjuje da Maceljsko gorje, od slovenske granice do Oroslavja, sakriva još više od deset tisuća žrtava koje nikad nisu otkrivene.
- Kao što je kardinal Kuharić znao često govoriti, istina nas može osloboditi. Na neki način još smo uvijek okupirani, ako ne drugačije, onda u mentalnom smislu – izjavio je Jaklin.
Svetu misu zadušnicu u Crkvi Muke Isusove na Macelju predvodio je varaždinski biskup u miru, mons. Josip Mrzljak.