U Velikoj vijećnici Međimurske županije održana je druga sjednica Kolegija gradonačelnika i načelnika Međimurske županije, kojoj je prisustvovao i župan Matija Posavec.
Na dnevnom redu bile su četiri točke, a prva od njih je postavljanje Inteligentnog sustava za ranu detekciju požara.
Predsjedavajuća Kolegijem Đurđica Slamek rekla je o toj temi kako se promjenom klime događaju razne nepogode, a imamo i dosta požara.
– Ima i drugih vremenskih nepogoda od kojih se moramo štititi, a zaštita od požara nam je prva najvažnija stvar koju treba odraditi. Druga točka dnevnog reda bila je informacija o obvezi donošenja programa zaštite divljači. Mijenjaju se staništa divljači, ona dolaze u naselja, a prema zakonu, svatko mora zaštiti divljač na području koje je u njegovom vlasništvu. Kako su naselja u vlasništvu jedinica lokalne samouprave, to mora donijeti jedinica lokalne samouprave, dok ostala područja koja su u lovozakupu štite lovci – istaknula je Slamek.
Dodala je kako se u trećoj točki raspravljalo o šteti od divljači na poljoprivrednim kulturama.
- Nažalost, u Donjem Međimurju je daleko povećan broj divljači koja radi štetu na poljoprivrednim usjevima. Prvenstveno je tu problem kukuruz, suncokret, ali i druge kulture, jer divljač ide u potragu za hranom, a pošto im se staništa smanjuju oni nalaze hranu na poljoprivrednim površinama. Kako to riješiti, postoji li nekakav način, o tome je izlagao Mirko Gašparić, ispred Lovačkog društva “Patka“ Donji Vidovec-Sveta Marija – pojasnila je Slamek.
Na dnevnom redu su se još našla pitanja i prijedlozi, a između ostalog ispred gradonačelnika i načelnika stavljena je i jedna zamolba, od Stručnog vijeća ŽB Čakovec.
– Riječ je o tome da jedinice lokalne samouprave subvencioniraju rad liječnika koji dolaze iz drugih sredina, iz Zagreba, Koprivnice i slično. To će danas biti samo najava, a na sljedećem kolegiju će to biti točka dnevnog reda, pa ćemo vidjeti što tu mogu učiniti jedinice lokalne samouprave – završila je Đurđica Slamek.
Zamjenik župana i predsjednik Vatrogasne zajednice Međimurske županije Mario Medved izvijestio je prisutne o postavljanju Inteligentnog sustava za ranu detekciju požara.
- Ova točka vezana je uz povećani broj požara otvorenih prostora koji su nam se događali u ljetnim mjesecima, uslijed visokih temperatura, konkretno najveći dio bio je od 21. lipnja pa tamo do 6. srpnja kada smo imali 41 intervenciju gašenja požara na otvorenim prostorima na kojima je bilo angažirano 106 raznih postrojbi DVD-a. Bilo je uključeno 240 vatrogasaca sa 125 vozila i izgorjela su nažalost 52 hektara poljoprivredne površine, a tu je negdje bila trećina pšenice i nastala je velika materijalna šteta – naglasio je Medved.
Dodao je kako su nakon toga odradili jedan radni sastanak s državnom tvrtkom Odašiljači i veze koji su idejni začetnik sustava "fire detect" i kojim je pokriven cijelo priobalje, Karlovačka županija, dijelom i Vukovarsko-srijemska županija.
- Radi se o sustavu za ranu detekciju požara putem umjetne inteligencije i kamera visoke razlučivosti koje su aktivne, odnosno rade non stop 360 stupnjeva i detektiraju bilo kakvu anomaliju koja se dešava u njihovom radijusu, a radijus djelovanja je osam kilometara. One alarmiraju sustav da se može čim prije pristupiti gašenju požara, što je izuzetno važno, jer čim ranija intervencija znači smanjenje izgorjele površine. Što se tiče priobalja, tamo su te kamere postavljene 2018. godine i do sada statistika pokazuje da je 50 posto manje opožarenih površina nego što je to bilo prije ovog sustava – zaključio je Medved.
O obvezi donošenja programa zaštite divljači govorio je inženjer lovstva Mladen Lacković, stručna osoba za provođenje lovnogospodarskih planova. Zahvalio je Županiji što je organizirala ovo predavanje za lokalne samouprave koje su dužne izrađivati programe zaštite divljači, odnosno sve ono što nije obuhvaćeno u gospodarskom planu kojim upravljaju lovci.
- Te programe moraju donijeti lokalne samouprave i korisnici površina. Prema mojim istraživanjima, do danas je od 25 lokalnih samouprava, njih dvije trećine, već izradilo programe zaštite divljači, dok pet njih još nije, a dva su u izradi. Prema mojim saznanjima, mislim da smo u samom vrhu Republike Hrvatske po ozbiljnosti kojom su lokalne samouprave pristupile ovoj obvezi kako bi svojim stanovnicima osigurale osjećaj sigurnosti u zajednici. Ljudi se često uplaše jer „strah ima velike oči“, kada vide divlju svinju ili lisicu, odmah smatraju da je to opasno za njihov život. Divljač, zapravo, traži što jednostavniji način preživljavanja i što bolje uvjete za život. Budući da u naseljenim mjestima ima dovoljno hrane i pogodnih uvjeta, ona se povremeno povlači u takva područja – napomenuo je Lacković.
Zakon o lovstvu jasno propisuje da je lokalna samouprava, kao korisnik površine, dužna izraditi program zaštite divljači, odnosno lovno-gospodarski plan.
- U njemu je propisano na koji se način divljač štiti, a na koji način uklanja neželjena jedinka ali nikad u potpunosti, nego do socijalnog kapaciteta, kako bi se očuvala biološka raznolikost, čak i u izgrađenim, urbanim područjima. Važno je, pritom, da se stanovnici i građani ne osjećaju ugroženo. To je, zapravo, i cilj ovoga predavanja, upoznati načelnike s njihovim obvezama, objasniti im na koji način to trebaju provoditi, da im to ne bude preveliko opterećenje, a da istodobno zadovoljimo zakonske obveze i postupamo u skladu s onim što zakon propisuje – poručio je Mladen Lacković.