Međimurje 9. siječnja obilježava jedan od najvažnijih datuma svoje povijesti – Dan sjedinjenja s maticom zemljom Hrvatskom. Na taj dan 1919. godine, na Velikoj narodnoj skupštini održanoj na Franjevačkom trgu u Čakovcu, okupilo se oko 10.000 Međimuraca koji su donijeli povijesnu odluku o odcjepljenju od mađarske države te jasno i nedvosmisleno izrazili pripadnost hrvatskom narodu. Hrvatski sabor je 2005. godine ovaj datum proglasio Spomendanom, čime je događaju od iznimne važnosti za identitet i povijest Međimurja dana zaslužena institucionalna potvrda.
I ove godine, diljem Međimurja odana je počast pojedincima i skupinama koji su bili nositelji i predvodnici tih presudnih povijesnih zbivanja – od vojnog oslobađanja Međimurja na Božić 1918. godine, preko organizacije Narodne skupštine i donošenja Rezolucije, do dugogodišnjih aktivnosti usmjerenih na očuvanje materinjeg jezika, običaja i kulture kao temeljnih preduvjeta očuvanja nacionalnog identiteta.
Počast dr. Ivanu Novaku u Macincu
U prijepodnevnim satima položeni su vijenci i zapaljene svijeće kod rodne kuće dr. Ivana Novaka u Macincu, jednog od najzaslužnijih sudionika u oslobođenju Međimurja od mađarske vlasti, na što je, u prisustvu župana Međimurske županije Matije Posavca, zamjenike župana Međimurske županije Marija Medveda i Elvisa Kralja, ravnateljice OŠ dr. Ivana Novaka Macinec Božene Dogša i ostalih građana podsjetio Nikola Novak, načelnik Općine Nedelišće.
Sjećanje na dr. Vinka Žganca u Vratišincu
U Vratišincu se izaslanstvo Međimurske županije i predstavnici javnog života, predvođeni načelnikom Općine Mihaelom Grbavcem, predsjednicom Općinskog vijeća Štefanijom Jambrošić, ravnateljicom Osnovne škole dr. Vinka Žganca Majom Lukman Šprajc, predsjednikom Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu Zoranom Turkom te mještanima, prisjetilo života i djela dr. Vinka Žganca.
Dr. Vinko Žganec dao je nemjerljiv doprinos pripojenju Međimurja matici zemlji. Njegovo djelo Hrvatske pučke popijevke iz Međimurja imalo je ključnu ulogu na mirovnoj konferenciji u Versaillesu, gdje je poslužilo kao jedan od glavnih dokaza pripadnosti Međimurja hrvatskom prostoru. Bio je istaknuti hrvatski etnomuzikolog, melograf i akademik te jedan od najznačajnijih zapisivača narodnih pjesama, plesova, običaja i obreda. Rođen u Vratišincu, a tijekom cijelog je života iskazivao duboku povezanost i ljubav prema rodnom mjestu, Međimurju i hrvatskom narodu.
Obilježavanje u Prelogu
Spomendan je obilježen i u Prelogu, gdje su zamjenik gradonačelnika Zdravko Kvakan, predsjednik Skupštine Međimurske županije Dragutin Glavina, predsjednik gradskog vijeća Dražen Novak, predsjednica Mjesnog odbora Prelog Anica Naranđa, predsjednik Mjesnog odbora Cirkovljan Božo Glavina te predstavnici Matice hrvatske ogranka Čakovec položili vijenac na grob Jurja Lajtmana.
Juraj Lajtman bio je svećenik, pisac i jedan od vođa međimurskih intelektualaca te istaknuti borac za prava hrvatskog naroda. Uoči Prvog svjetskog rata, uz Luku Purića, dr. Ivana Novaka, Ignaca Lipnjaka i dr. Vinka Žganca, bio je jedan od najustrajnijih pobornika hrvatskog kulturnog i političkog preporoda Hrvata između Mure i Drave. Kao župnik djelovao je u Daruvaru i Kotoribi, gdje je utemeljio hrvatski pjevački zbor i poticao bogat kulturni život. Bio je aktivan u cecilijanskom pokretu te je 1912. godine, zajedno s Kuharom i Lipnjakom, sastavio i u Zagrebu tiskao poznati molitvenik na hrvatskom jeziku za međimurske Hrvate „Jezuš ljubav moja“, a bio je i član Hrvatskog odbora Narodnog vijeća za Međimurje.
Počast u Čakovcu
Vijenac i svijeće položeni su i na Gradskom groblju u Čakovcu, kod posljednjeg počivališta dr. Ivana Novaka. Počast ovom velikanu međimurske i hrvatske povijesti odali su župan Međimurske županije Matija Posavec sa zamjenicima Mariom Medvedom i Elvisom Kraljem, gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini sa zamjenicom Lanom Remar, predsjednik Gradskog vijeća Grada Čakovca Josip Varga, predstavnik Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu prof. Ivan Pranjić te pripadnici Zrinske garde Čakovec
Tom je prigodom gradonačelnica Ljerka Cividini istaknula kako se danas prisjećamo dana kada se Međimurje, prije 107 godina, voljom naroda odvojilo od Mađarske i pripojilo matici zemlji.
- Na Velikoj narodnoj skupštini održanoj 9. siječnja 1919. godine ispred čakovečke crkve, građani pristigli iz svih dijelova Međimurja odlučili su da se zauvijek odcjepljuju od mađarske države u kojoj su bili pod utjecajem sile i protiv svoje volje. Bio je to početak trenutka kada su Međimurci glasno i jasno rekli kome i gdje žele pripadati - naglasila je Cividini, podsjetivši kako je Rezolucija bila kulminacija dugotrajnih nastojanja za priznavanjem hrvatskog identiteta Međimurja, koje su predvodili međimurski intelektualci, među njima i dr. Ivan Novak.
Gradonačelnica je podsjetila i na sudbinu Novakova spomenika. Nakon njegove smrti 1934. godine, grobnicu je krasila skulptura lava, simbol ugleda i trajnog sjećanja. No, već u travnju 1941. godine mađarski fašisti teško su oštetili spomenik, nastojeći uništavanjem simbola promijeniti povijesne činjenice.
- Unatoč tome, djela dr. Ivana Novaka i ostalih sudionika Međimurske revolucije trajno su promijenila povijest i sudbinu našega kraja - istaknula je Cividini, dodavši kako su zahvaljujući Dragutinu Lesaru i kiparu Mihaelu Štebihu ostaci Kršinićeva lava vraćeni i obnovljeni, čime je grobnica ponovno dobila svoj izvorni izgled.
Župan Međimurske županije Matija Posavec poručio je kako je 9. siječnja 1919. jedan od najvećih i najvažnijih dana u povijesti Međimurja.
- Toga dana međimurski narod, lišen svakog ideološkog ili svjetonazorskog predznaka, odlučio je zauvijek se odcijepiti od mađarske države i pripojiti matici Hrvatskoj. Bio je to jasan odgovor mađarizaciji i nametanju tuđeg jezika - rekao je Posavec, naglasivši kako su tada Međimurci u obranu slobode ugradili svoj jezik, kulturu, običaje i način života – identitet koji i danas predstavlja najveću vrijednost ovoga kraja.
Važnu ulogu u tim povijesnim događajima imao je i o. Kapistran Geci, franjevac i član Narodnog vijeća za Međimurje, koji je otvorio Veliku narodnu skupštinu u Čakovcu. Njemu u čast, vijenac i svijeće položeni su kod spomen-ploče na Katoličkom domu u Čakovcu. Odavanju počasti nazočili su župan Međimurske županije Matija Posavec sa zamjenicima Mariom Medvedom i Elvisom Kraljem, gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini sa zamjenicom Lanom Remar, predsjednik Gradskog vijeća Grada Čakovca Josip Varga te pripadnici Zrinske garde Čakovec s predsjednikom Zrinske garde Đurom Belom, predstavnik Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu prof. Ivan Pranjić, te gvardijan franjevačkog samostana fra Filip Đurđević, koji je predvodio molitvu.
Program obilježavanja Dana sjedinjenja Međimurja s maticom zemljom Hrvatskom završava večeras u 17 sati u Centru za kulturu Čakovec, gdje će se održati svečana akademija uz glazbeni program pod nazivom „Večer međimurskog identiteta“ uz nazočnost predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića.