Nakon proljeća koje je u većem dijelu Hrvatske bilo među najtoplijima otkad postoje mjerenja, objavljena je i sezonska prognoza za ljeto koja ne donosi mnogo optimizma. Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) izdao je dugoročnu prognozu prema kojoj nas očekuje još jedno iznadprosječno toplo ljeto, uz manjak oborina. Na temelju modela Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF), predviđa se dulje razdoblje vrućina, a posebno se ističe srpanj kao mogući vrhunac ekstremnih temperatura.
Prema DHMZ-u, i ovo ljeto nastavlja niz toplijih sezona u odnosu na klimatološki prosjek. Kao referentno razdoblje uzima se 1991. – 2020., a trenutačne prognoze pokazuju da će se temperature tijekom ljeta uglavnom kretati iznad tih uobičajenih vrijednosti. Velika je vjerojatnost da će sva tri ljetna mjeseca biti toplija od prosjeka, pri čemu se najintenzivnije vrućine očekuju sredinom sezone.
Iz DHMZ-a napominju da se na sezonskoj i mjesečnoj razini ne može precizno predvidjeti trajanje, učestalost ni rasprostranjenost toplinskih valova, iako je izgledno da će ih biti. Zato se preporučuje redovito praćenje kratkoročnih prognoza, koje mogu sadržavati i upozorenja na toplinske valove. Unatoč općem trendu zatopljenja, mogući su i kraći prodori svježijeg zraka, primjerice nakon prolaska hladnih fronti, kada temperature mogu privremeno pasti na razinu prosjeka ili ispod njega, piše 24sata.hr.
Kada je riječ o oborinama, meteorolozi ističu da je njihovo sezonsko predviđanje znatno nesigurnije od temperature. Ipak, trenutačne prognoze upućuju na to da će ukupna količina kiše tijekom ljeta u većem dijelu zemlje biti manja od višegodišnjeg prosjeka, uz umjerenu pouzdanost prognoze. Najizraženiji manjak oborina očekuje se u srpnju, dok bi lipanj mogao biti bliži uobičajenim vrijednostima, a ponegdje čak i nešto kišovitiji.
Zbog prirode ljetnih oborina koje su često pljuskovite, te zbog lokalnih utjecaja poput reljefa i blizine mora, kiša će biti vrlo neravnomjerno raspoređena. To znači da pojedina područja mogu u kratkom vremenu dobiti količinu oborine kakva inače padne u tjedan ili čak mjesec dana, dok druga mogu ostati suha dulje vrijeme. Zbog takve promjenjivosti, posebno kod grmljavinskih nevremena, savjetuje se redovito praćenje kratkoročnih prognoza i upozorenja na opasne vremenske pojave.
Foto: arhiva