U Krapini je održano predstavljanje nacrta prijedloga Studije podložnosti na klizanje na prostoru Krapinsko - zagorske županije. Radi se jednoj od aktivnosti u procesu izrade Studije, koji je organiziran s ciljem predstavljanja do sada odrađenih stručno-analitičkih poslova, a bilo je namijenjeno predstavnicima jedinica lokalnih samouprava i javnopravnih tijela.
Izradu Studije pokrenula je Krapinsko-zagorska županija te je na predstavljanju bio i župan Željko Kolar, koji istaknuo da su klizišta problem kojem se mora pristupiti stručno i sustavno.
- Studiju rade stručnjaci s Hrvatskog geološkog instituta, koji su istraživanjima i analizom potvrdili da smo najugroženija županija po pitanju klizišta. Danas smo ovdje čuli tri opširna izlaganja o rezultatima istraživanja, ali i s prijedlozima mjera za prevenciju i općenito smanjenje šteta od klizišta. Sigurno je da ćemo rezultate znanstvenog rada pretvoriti u konkretne mjere i projekte, kao i da ćemo izradom posebnih karata svakoj jedinici lokalne samouprave omogućiti da prepozna gdje imaju ili mogu imati probleme s klizanjem terena - istaknuo je župan Kolar te dodao kako će Županija kroz prostorni plan definirati područja na kojima neće biti moguća gradnja jer nema nikakve garancije da ti objekti mogu zadovoljiti sigurnost njihovih stanara.
- Djelatnici Hrvatskog geološkog instituta izradili su detaljni katastar klizišta i taj detaljan katastar broji više od 6.500 klizišta. Kada to preklopimo s državnim prostornim planom, zapravo smo potvrdili rezultate tog plana, u kojem je Krapinsko – zagorska županija izdvojena kao najugroženija od prijetnje klizišta. Što se tiče same karte podložnosti na klizanje, ona je rezultat ove studije, a sama studija će preporučiti određene mjere za jedinice lokalne samouprave i to posebice za najugroženije zone za klizišta. Dakle, definirat ćemo također i najugroženije općine i gradove, odnosno, nepopularno rečeno, u ovoj ćemo studiji definirati i svojevrsnu ranglistu najugroženijih općina i gradova - izvijestio je Vlatko Gulam s Hrvatskog geološkog instituta te napomenuo da se brojka od 6.500 klizišta odnosi na sve vidljive tragove klizanja, uključijući i sanirana klizišta te ona izvan prostora naselja i prometnica.
Izradu Studije podložnosti na klizanje na prostoru Krapinsko-zagorske županije koordinira županijski Zavod za prostorno uređenje, čija je ravnateljica Snježana Žigman poželjela dobrodošlicu svima koji su se odazvali na ovo predstavljanje.
- Poznato je da na prostoru Krapinsko- zagorske županije postoje brojne aktivacije klizišta i ova inicijativa je nastala da bi se pokrenule aktivnosti koje bi prevenirale nastanak štete, odnosno, smanjile rizik od nastanka klizišta na području županije. Za tu potrebu angažirali smo tvrtku Hrvatski geološki institut, koja temeljem određenih stručno-analitičkih procesa utvrđuje podložnost na klizanje, ali osim toga, intencija studije je da definira i mjere, odnosno preporuke i smjernice za izradu prostorno – planske dokumentacije, kako Županije, tako i jedinica lokalne samouprave, koje bi se potom na odgovarajući način ugradile u prostorno-plansku dokumentaciju pa da na taj način ostvarimo cilj kojeg želimo - pojasnila je ravnateljica Žigman.