U Poslovno-tehnološkom inkubatoru u Krapini održano je javno izlaganje – o Prijedlogu Zakona o proglašenju Parka prirode Zagorske gore. Javni uvid u Prijedlog Zakona o proglašenju Parka prirode “Zagorske gore“ započeo je 24. rujna i trajati će do 23. listopada 2024. godine.
Park prirode “Zagorske gore“ obuhvatio bi područje Maceljske gore, Ravne gore, Strahinjščice, Ivanščice i Bednjanskog kraja, a što se tiče Krapinsko-zagorske županije, park prirode će biti na području općina Đurmanec, Jesenje, Radoboj, Novi Golubovec, Lobor i Budinščina te gradova Krapina i Zlatar.
Ravnateljica Javne ustanove Zagorje zeleno Dijana Hršak rekla je da ako gledamo sa stajališta prirode i zaštite prirode, sigurno je da je proglašenje parka prirode jedan iskorak u veću kategoriju zaštite, veću brigu o prirodi.
- Na ovaj prostor su izuzetno veliki pritisci, zato jer je i gusto naseljeno, ima mnogo naselja, gradova, gospodarske djelatnosti u smislu kamenoloma, šumarstva, poljoprivrede i iz tog razloga proglašenje parka će sigurno doprinijeti očuvanju prirode onima koji imaju OPG-ove i proizvode svoje proizvode i to će im sigurno pomoći u brendiranju i postizanju boljih cijena s obzirom na to da će oni svoju ponudu ostvarivati unutar parka prirode. Mi imamo na području naše županije već jedan park, a to je Park prirode Medvednica, tako da znamo na koji način se živi u parku prirode i vjerujem da ćemo se i u ovom dijelu naše županije vrlo brzo prilagoditi na jednu višu razinu zaštite prirode – istaknula je Hršak.
Javnost je premalo zainteresirana za izlaganje, iako je to velika stvar da dobivamo park prirode na našem prostoru.
- Mislim da bi ljudi trebali iskoristiti još ovo vrijeme koje imaju za javni uvid da pogledaju o čemu se radi, svatko može vidjeti i svoju česticu, i nalazi li se ona unutar parka i dati svoj komentar – napomenula je Dijana Hršak i osvrnula se na osnivanje kamenolom na području Siljevca koji je unutar parka prirode.
- Stav o tome je da bi unutar parka prirode bilo kontradiktorno osnovati novi kamenolom – završila je ravnateljica JU Zagorje zeleno.
Ravnatelj Uprave za zaštitu prirode Igor Krajtmajer na javnom izlaganju je kazao kako je veliko priznanje, što je ovaj prostor ostao očuvan i da zavređuje biti park prirode.
- Prvenstveno se tu radi o šumama, 78 posto parka su šumski eko sustavi vrijednih zagorskih gora. Tu ima i čitav niz područja ekološke mreže i zaštićenih područja nižih kategorija koje ćemo obuhvatiti sve zajedno. Ono što doprinosi ovom kraju je da postoji drugi način održivog razvoja prostora, da ga pokušamo očuvati ovakvog kakav je, ali da mu damo i dodatne mogućnosti i razvoj koji dosad možda nismo imali toliko u fokusu, kao što su sportsko-rekreativni i turistički sadržaji i to je jedno pozicioniranje u klubu parkova koji su prepoznati – naglasio je Krajtmajer.
Na pitanje novinara hoće li to imati neke posljedice za ljude koji tamo imaju parcele ili šumu odgovorio je da su sva ta područja ekološke mreže, ako govorimo o šumskim sustavima, one i danas prolaze kroz određene postupke dobivanja nekih suglasnosti, tipa gospodarenja.
- Hvalimo se da gospodarimo šumom na održivi način, da smo certificirani, da su sve naše šume u dobrom stanju, prema tome onda nema nikakvih prepreka, ni kad imate park prirode, jer su identični postupci, a što se tiče poljoprivrednih aktivnosti, mi ćemo svakako poticati da one budu održive, da prelaze na ekološku poljoprivredu, bez korištenja pesticida, ali to ne znači da se ne može nastaviti radom onakav kakav je bio do sad – pojasnio je ravnatelj Uprave za zaštitu prirode.
Što se tiče mladih obitelji koje žele napraviti kuću na području Parka prirode Zagorske gore, bilo da žive u općini Jesenje ili općini Mali Bukovec, ako je to u građevinskom području onda je dokumentacija ista, ali izvan građevinskog će sigurno striktnije reagirati, rekao je Krajtmajer.
- Park prirode je jedna od najblažih oblika nacionalne zaštite, ne govorimo o nacionalnom parku ili rezervatima, gdje su značajnije ograničena gospodarska iskorištavanja prirodnih dobara, a što se tiče kamenoloma Siljevec i može li biti u parku prirode, to pokazuju postupci, svaka aktivnost, neovisno ako je u parku prirode ili ne, prolazi kroz postupke ocjene utjecaja na okoliš i ako je u skladu s prostorno-planskom dokumentacijom radi se procjena utjecaja, hoće li biti velikih ili malih negativnih utjecaja i sukladno tome se odlučuje o postupcima hoće li biti nekakvih zahvata ili ne – zaključio je Krajtmajer.
Na izlaganju je bio i župan Željko Kolar koji smatra da treba zaštititi, ali da su ograničenja unutar onih okvira koji su u cilju zaštite vrijednosti koje se nalaze u tom prostoru.
– S druge strane da omogućimo ljudima koji će živjeti na tom području da mogu kroz ekološku proizvodnju, neku drugu vrstu bavljenja turizmom na neki način privući ljude da dođu u park prirode i da u njemu uživaju, jer prostor se štiti, ne samo zbog bio raznolikosti i životinja koje su tamo, nego i zbog ljudi koji tamo žive i onih koji će tamo doći. To vidimo kao nekakav prioritet i cilj – komentirao je Kolar.
Ovo je drugi pokušaj da se na području sjeverne Hrvatske proglasi park prirode, župan Kolar ističe da je iz same pripreme vidljivo da je struka prepoznala taj prostor i da ćemo ovaj put u tome uspjeti.
- Krapinsko-zagorska županija u potpunosti podržava proglašenje parka prirode. Dobit ćemo neke konture što bi park prirode trebao biti, stoga pozivam sve da dođu na izlaganje u Radoboj i da pogledaju sve dokumente i da se uključe u raspravu i da na kraju svi zajedno dođemo do najboljeg rješenja – mišljenja je Kolar.
Na izlaganju su bili i gradonačelnici i načelnici općina na čijem će području biti proglašen Park prirode “Zagorske gore“ te mnogi drugi.