U Centru za prirodu Zagorje u Radoboju u petak je održana konferencija za medije na temu rada Javne ustanove „Zagorje zeleno” u 2023. godini.
Ravnateljica Ustanove Dijana Hršak tom je prilikom prezentirala Izvješće o ostvarenju godišnjeg programa zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja zaštićenih područja.
Kako je rekla, veliki iskorak u načinu rada Javne ustanove je izrada i donošenje planova upravljanja za NATURA 2000 područja. Tijekom protekle godine izrađivali su se planovi upravljanja za 40 posto područja ekološke mreže NATURA 2000, a Krapinsko-zagorska županija u tom području ima 10 posto teritorija.
Planovi upravljanja ekološkom mrežom
U sklopu velikog projekta Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom NATURA 2000, izrađena su i donesena tri Plana upravljanja za Krapinsko-zagorsku županiju. Projekt je financiralo i koordiniralo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja.
– Svaki plan ima određene teme kojima se bavi te je to dugoročni, strateški projekt jer se donosi na 10 godina. Izradili smo planove za Strahinjčicu i vršni dio Ivančice, Rijeku Sutlu, dolinu Sutle kod Razvora i značajni krajobraz Zelenjak – Risvička i Cesarska gora te Špilju Židovske jame – rekla je ravnateljica Hršak i pojasnila svaki od njih.
– Područje Strahinjčice i vršnog dijela Ivančice smo radili zajedno s kolegama iz Varaždinske županije budući da dijelimo područje NATURA 2000 vršnog dijela Ivančice. Ide se k tome da to bude područje ekološke mreže koje je očuvano, di su područja šuma, travnjaka, velike biološke raznolikosti, a da čovjek tamo dobro živi i održivo se koriste svi resursi. Drugi plan je za područje rijeke Sutle, napravili smo plan razvoja za područje Zelenjaka. Radi se o našem najvećem zaštićenom području. Treći plan je plan upravljanja za Židovske jame, to je speleološki objekt zatvoren za posjećivanje i nalazi se u Gornjoj Stubici. Jama je poznata po pronalasku endemskih vrsta, nađen je pauk u toj špilji i još je samo jedan na području Medvednice – kazala je Hršak.
Što se tiče ostalih aktivnosti, govori, već treću godinu zaredom vodi se briga o očuvanju starih biljaka, Gupčeve lipe i stoljetne lipe u Desiniću. Aktivnost koju Javna ustanova vodi je održavanje travnjaka na području Strahinjčice i već treću godinu zaredom bave se sanacijom crne točke za vodozemce.
– Vrlo važna aktivnost u našem radu, koju provodimo uglavnom samostalno, je provođenje monitoringa – prošle godine provedeno ih je 7 za biljne i životinjske vrste, zatim održavamo Radobojski trnac i provodi se neposredni nadzor u zaštićenim područjima. Od bioloških istraživanja koja smo proveli prošle godine, radi se na valorizaciji i istraživanju i potencijalu za zaštitu područja Kunogore i Vinogore. Također, treću godinu zaredom provodili smo speleološka istraživanja – navela je Hršak i potom istaknula važnost suradnje s lokalnom zajednicom, udrugama, vrtićima te osnovnim i srednjim školama.
Edukacije, manifestacije, posjećenost
Prijašnjih se godina puno radilo na izgradnji, osnivanju i održavanju posjetiteljske infrastrukture, a velika važnost pridaje se i edukaciji, interpretaciji i posjećivanju.
– Edukacija se uglavnom događa ovdje u Centru, u našim zelenim učionicama i na poučnim stazama. Tijekom prošle godine održano je ukupno 27 radionica s različitim temama, na kojima su sudjelovala 1344 sudionika različitih dobnih skupina, što je više nego prethodne godine – istaknula je i dodala da je najdugovječniji projekt edukacije projekt Ptiček, na koji je Ustanova vrlo ponosna i zbog kojeg je poznata širom Hrvatske.
Što se tiče manifestacija, prošle godine su Dane orhideja začinili prezentacijom još jedne vrste.
– Naš dugogodišnji prijatelj je donio biljke mesožderke i prezentirao posjetiteljima tu egzotičnu i zanimljivu vrstu. Imali smo rekordni broj posjetitelja, oko 200. U lipnju imamo Noć noćnih leptira, a najesen održavamo Noć šišmiša. Stazom kroz krošnje Zelenjak, naše najveće infrastrukture koje smo izgradili, prošlo je lani gotovo 10.000 posjetitelja. Iz godine u godinu broj posjetitelja raste i nadam se da smo baš zbog toga postigli ciljeve da priroda bude ta koja privlači posjetitelje u županiju. U Centru za prirodu Zagorje bila su 1344 posjetitelja, od kojih su neki i prošli naše edukacije – otkrila je ravnateljica Dijana Hršak.
Projekt „Oprez IAS”
Novi projekt Javne ustanove je projekt „Oprez IAS” koji se bavi sa stranim invazivnim vrstama.
Riječ je o kontroli populacija invazivnih stranih vrsta u Krapinsko-zagorskoj županiji, a to su žljezdasti nedirak i prava svilenica. Vrijednost projekta je 172.314,82 eura, u stopostotnom iznosu je sufinanciran sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a trajat će četiri godine.
– Cilj projekta je kontrola populacije te dvije vrste, ali i edukacija te osvješćivanje javnosti o stranim invazivnim vrstama. Ove godine krećemo s uklanjanjem tih vrsta, izradom promotivnih materijala i edukacijom. Radi se o vrstama koje su možda najveća prijetnja za biološku raznolikost – kazala je Hršak i potom istaknula važnost edukacije radnika, cjeloživotnog obrazovanja te edukacije o šumskoj pedagogiji.
Kolar: „Intenzivno se radi na zaštiti Parka prirode Ivančica”
Župan Željko Kolar istaknuo je da je Zagorje bogato zaštićenim područjima te da posjetitelji trebaju vidjeti jasnu razliku između zaštićenih i nezaštićenih područja kojima se ne upravlja prema planu upravljanja.
Spomenuo je i Park prirode Ivančica te naglasio da se na tome radi već dulje vrijeme u suradnji sa Zavodom za zaštitu prirode RH i Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja, ali i ostalim dionicima.
– Intenzivno se radi na tome, sada smo u protekla dva tjedna imali već dva sastanka s ministrom gospodarstva Damirom Habijanom i s ravnateljem Zavoda i stručnim službama, u međuvremenu smo napravili koordinaciju unutar Županije, unutar Upravnog vijeća. Imali smo sastanak s načelnicima i gradonačelnicima čija područja ulaze u prijedlog parka prirode. Vjerujem da ćemo u sljedećih dva, tri tjedna dobiti upute s kojima bi se išlo u zaštitu. Nakon toga će ići geodetsko snimanje i razgovor s gradonačelnicima i načelnicima na čijem područje će biti taj pothvat. Velike su šanse da konačno sjever Hrvatske dobije park prirode s nacionalnim značenjem i to je ono čemu se svi veselimo – kazao je Kolar.
Dodao je da će posebno važne biti edukacija i komunikacija s ljudima koji će sa svojim kućama i klijetima postati dio zaštićenog područja te naglasio da onima koji imaju svoje OPG-ove i koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom i žele uložiti u turistički sektor, Park prirode neće biti prepreka za nastavak aktivnosti, već se dobiti mogućnosti da kroz održivi razvoj dođu do dodatnih novaca kroz specifičan natječaj.
– Ono gdje mislimo da možemo i sigurno ćemo napraviti iskorak u sljedećoj godini, to je još više edukacija, još više dolazaka, škola, grupa ovdje u sam naš Centar, ali isto tako i obilazak naših zaštićenih područja. Kao prvo, turistička infrastruktura u zaštićenim područjima privlači turiste i omogućuje dolazak većeg broja ljudi. S druge strane, svugdje gdje ti ljudi dolaze, su i edukativne staze i dodatne informacije o pojedinim vrstama, a dolazi se i do dodatnih informacija o samom zaštićenom području. Mi smo turistička destinacija koja je protekle godine prvi put prešla 400 tisuća noćenja, a u posljednjih nekoliko dana najavljene su investicije u turizam od gotovo 50 milijuna eura, tako da će to dovesti nove turiste na područje županije, a svakome tko će doći i spavati u našim hotelima, OPG-ovima, kućama za iznajmljivanje, želimo u programu ponuditi i obilazak naših zaštićenih područja i ove naše edukativne knjižice jesu ili će biti u svakoj kući za iznajmljivanje i svakom hotelu u našoj županiji – zaključio je Kolar.
mlpetrinjak/sjever.hr
19.01.2024.