Tema stambene priuštivosti posljednjih je godina sve češće u središtu javnih rasprava, osobito zbog ekonomskih i demografskih kretanja koja ograničavaju mogućnosti kupnje prve nekretnine. Cijene kvadrata rastu brže od plaća, dok su banke postrožile uvjete kreditiranja, što posebno pogađa mlađe građane. Na portalu Geozofija, magistar geografije Jure Taraš objavio je istraživanje koje uspoređuje priuštivost kupnje stana u 25 europskih zemalja. Analiza se temelji na podacima Deloittea, Eurostata i Numbea za 2024. godinu, a obuhvaća prosječne neto plaće i cijene novogradnje.
Rezultati pokazuju izrazite razlike među državama. Cijena stana površine 70 kvadrata u Europi odgovara vrijednosti između 50 i 200 prosječnih mjesečnih plaća. Danska se istaknula kao najpovoljnije tržište – za kupnju takvog stana dovoljno je 57 plaća. Na suprotnom kraju nalazi se Portugal, gdje je potrebno više od 200 plaća, a upravo je ta zemlja ove godine dobila upozorenje Europske komisije zbog neučinkovitog pristupa stambenoj krizi.
Zemljopisni obrazac jasno je vidljiv: baltičke zemlje te države srednje i jugoistočne Europe, poput Češke, Slovačke i Mađarske, bilježe slabiju priuštivost. U tim je državama potrebno između 120 i 200 plaća za stan od 70 kvadrata. Kada se ti omjeri pretvore u godine štednje, portugalski građanin bi, izdvajajući cijelu plaću, trebao štedjeti 17,2 godine, češki 16,6, a slovački 15,5 godina. U Danskoj bi za isti cilj bilo dovoljno manje od pet godina, točnije 4,8.
U državama regije situacija je najteža u Mađarskoj, gdje je potrebno 13,1 godina štednje cijele plaće, zatim u Sjevernoj Makedoniji (14,1) i Crnoj Gori (14,8). Hrvatska se nalazi u nešto povoljnijem položaju – građanima bi za stan od 70 kvadrata trebalo oko 11,4 godine ako bi mogli izdvajati cjelokupnu plaću. No u realnijim okolnostima, uz štednju polovice mjesečnog primanja, to razdoblje raste na oko 23 godine, dok bi pri izdvajanu trećine plaće put do vlastitog stana trajao približno 34 godine.