Ekonomski institut Zagreb i ove je godine izračunao prosječne cijene stanova, ali prema novoj metodologiji koja je bliža stvarnim tržišnim kretanjima.
Iako i dalje postoje odstupanja u odnosu na stvarno postignute cijene, ona su ponajprije posljedica nižih iznosa navedenih u kupoprodajnim ugovorima radi smanjenja porezne obveze, a ne same metodologije, donosi portal Župan.hr.
Za prikupljanje podataka korišten je informacijski sustav eNekretnine, ključni administrativni izvor podataka o kupoprodajama i najmu stambenih nekretnina u Hrvatskoj. Sustav objedinjuje podatke javnih bilježnika, Porezna uprava, jedinica lokalne samouprave i drugih institucija te omogućuje uvid u ostvarene transakcijske cijene i prostornu distribuciju tržišne aktivnosti.
Izračunate cijene koriste se kao referentne za državne potpore i povrat poreza u 2026. godini pri kupnji prve nekretnine. Studija je izrađena po narudžbi Ministarstva graditeljstva, a temelj je za primjenu Pravilnika o potporama za stjecanje prve stambene nekretnine, koji uključuje povrat poreza i dijela PDV-a, osobito za mlade obitelji do 45 godina.
Nova metodologija omogućila je procjenu cijena i u sredinama s malim brojem transakcija, primjenom modeliranja stvarnih podataka i naprednih statističkih metoda. Ipak, iz Instituta upozoravaju kako rezultate treba tumačiti uz oprez jer su izravni tržišni podaci dostupni za tek 142 od ukupno 556 jedinica lokalne samouprave, a u manjim sredinama prisutan je i veći statistički šum.
Po visini cijena nekretnina prednjače, uz Zagreb, gradovi i općine na obali, osobito u Istarskoj, Primorsko-goranskoj, Dubrovačko-neretvanskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Zadarskoj županiji.
Najveće prosječne cijene po četvornom metru lani su imali Opatija (3.975 eura), Dubrovnik (3.940), Split (3.738), Rovinj (3.666), Lovran (3.424), Krk (3.418), Omišalj (3.379), Punat (3.172), Novigrad (3.131), Bol (3.072) i Umag (3.054 eura).
Od većih kontinentalnih središta, prosječna cijena kvadrata iznosila je 2.699 eura u Rijeci, 2.676 eura u Zadru, 2.353 eura u Puli, 1.956 eura u Varaždinu, dok su niže cijene zabilježene u Karlovcu, Velikoj Gorici, Slavonskom Brodu i Virovitici.
Na sjeveru
S cijenom po četvornom metru od 1.846 eura, Koprivnica ima najviše cijene u Koprivničko-križevačkoj županiji. Slijedi Đurđevac s 1.566 eura, Križevci s 1.252 eura po m2…
U Krapinsko-zagorskoj županiji po cijenama nekretnina predvodi Krapina (1.749 eura), slijede Stubičke Toplice (1.658 eura), Zabok s gotovo 1.560 eura, a nešto ispod 1.500 eura slijede Hum na Sutli, Krapinske Toplice, Oroslavje… U svim gradovima i općinama cijena prelazi tisuću eura po kvadratu.
U Međimurskoj županiji najviše će se za nekretninu platiti u Čakovcu (1.614 eura), slijedi Šenkovec s cijenom nešto većom od 1.500 eura, Prelog i Strahoninec s cijenom nešto manjom od 1.400 eura po m2…
Prema podacima Porezne uprave najveći broj transakcija lani je imala Varaždinska županija pa veća potražnja i povisuje cijene. Prosječna je prema izračunu Ekonomskog instituta najviša bila u Varaždinu (1.956 eura), a s nešto više od 1.430 eura po kvadratu slijede Ivanec i Gornji Kneginec, a blizu su po cijeni i nekretnine u Novom Marofu, Svetom Iliji, Sračinecu, Beretincu, piše Župan.hr.
foto: arhiva