Dok se globalna tržišta pokušavaju stabilizirati nakon izbijanja sukoba na Bliskom istoku, Hrvatska se ponovno nalazi u zoni ekonomskog pritiska. Inflacija od 4,8 posto, trenutačno najviša u eurozoni, već sada nagriza kupovnu moć građana, a svaki poremećaj u opskrbi energentima dodatno pojačava neizvjesnost.
Prvi udar tradicionalno se osjeti na benzinskim postajama. Redovi koji su se proteklih tjedana stvarali pred crpkama pokazali su koliko su domaćinstva i poduzetnici osjetljivi na najave poskupljenja. Iako je na terenu trenutačno zatišje zahvaljujući dvotjednom primirju, nitko ne može jamčiti da će ono potrajati.
Ekonomski analitičar Mladen Vedriš upozorava da je ključno spriječiti novi val poskupljenja, jer bi njegova posljedica bila lančana i dugotrajna.
- Teško je očekivati povratak cijena na razine od prije krize, ali je presudno da se zaustavi daljnji rast. Svaki novi skok prelijeva se na standard građana, poslovanje poduzeća i izvoznu konkurentnost. To je spirala koja se jednom pokrenuta vrlo teško zaustavlja - ističe Vedriš, a prenosi net.hr
Posebno ranjiv sektor je poljoprivreda. Iako su cijene goriva u Hrvatskoj i dalje ispod prosjeka EU-a, poskupljenje plavog dizela izravno je pogodilo proizvođače hrane. Nada Barišić iz Žitozajednice upozorava da se troškovni pritisci gomilaju zbog rasta cijene gnojiva, energenata i svih ulaznih troškova.
Podaci Eurostata pokazuju da se pšenica trenutačno kreće oko 220 eura po toni, daleko od rekordnih 1300 eura iz 2022., kada je rat u Ukrajini uzdrmao globalno tržište. Ipak, cijene proizvoda s dodanom vrijednošću - kruha, tjestenine, pekarskih proizvoda - ne reagiraju tako brzo.
Kako piše net.hr, agronomski stručnjak Ivo Grgić objašnjava da se jednom podignute cijene rijetko vraćaju na staro.
- Naviknemo se na više cijene, a ulazni troškovi nastavljaju rasti. Uz to, približava se turistička sezona, kada potražnja tradicionalno podiže cijene prehrambenih proizvoda - rekao je.
U takvom okruženju distributeri energenata pokušavaju smiriti javnost. Poručuju da bi primirje na tržištu trebalo donijeti i korekciju cijena prema dolje. No, Stjepan Roglić iz Udruge trgovine i logistike naglašava da je dinamika rasta i pada cijena uvijek asimetrična te da se cijene mogu podići preko noći, ali spuštanje je spor proces. Isto tako potvrdio je kako se u narednim tjednima može očekivati blago smirenje tog trenda.
Ako se to ne dogodi, država je spremna ponovno intervenirati. U pripremi je model plivajućeg PDV-a, prema kojem bi se porez automatski smanjivao kada cijene goriva rastu, a povećavao kada padaju. Cilj je spriječiti da teret volatilnosti padne isključivo na građane i gospodarstvo.