U Hrvatskom saboru u petak se raspravljalo o Prijedlogu Zakona o proglašenju Parka prirode „Zagorske gore“ u kojoj je u ime Kluba zastupnika SDP-a govorila saborska zastupnica Jasenka Auguštan-Pentek, naglasivši da se radi o odluci od povijesnog značaja.
– Ovo je povijesni trenutak za Zagorje, za sve Zagorke i Zagorce, ali i za cijelu Hrvatsku. Govorimo o prostoru od preko 30 tisuća hektara u kojem se isprepliću prirodna, kulturna i povijesna bogatstva, ali i prostoru u kojem ljudi žive, rade i stvaraju - rekla je zastupnica.
Dodala je kako Zagorske gore obuhvaćaju šume koje čine 80 posto površine s reliktnim zajednicama lipe i tise, travnjake bogate leptirima i orhidejama prepoznatim na europskoj razini, više od 1200 biljnih svojta – petinu ukupne flore Hrvatske – te speleološka nalazišta poput Vindije i Mačkove špilje.
-To nije samo prostor prirode, nego i prostor našeg identiteta, povijesti i načina života - naglasila je.
Održivi razvoj i zabrana novih kamenoloma
– Park prirode znači održivi razvoj, poticaj ekološkoj poljoprivredi, brendiranju lokalnih proizvoda, razvoju turizma, nova radna mjesta i prilike za mlade. To nije zabrana života, nego okvir u kojem čovjek i priroda mogu napredovati – dodala je.
Istaknula je kako građane najviše brine pitanje kamenoloma.
-Na području budućeg Parka već postoje dva aktivna kamenoloma, Gorjak u Jesenju i Očura u Lepoglavi, te istražno polje u Budinščini. Eksploatacija mineralnih sirovina najveća je prijetnja ovom području. Zato tražimo da zabrana otvaranja novih kamenoloma bude zakonska odredba, a ne samo preporuka - rekla je.
Kao pozitivan primjer navela je napušteni kamenolom Gotalovec, danas pretvoren u jezero koje ima potencijal edukativne i turističke vrijednosti.
Upozorila je da se odgovornost ne smije prebacivati na lokalne samouprave.
-Zaštitu prirode i odluke o zahvatima moraju donositi Zavod za zaštitu prirode i resorno ministarstvo, a ne općine i gradovi – naglasila je saborska zastupnica.
Govoreći o upravljanju Parkom, naglasila je da sjedište nove javne ustanove mora biti određeno po stručnim kriterijima, a ne političkim interesima. Ustanova mora biti servis lokalnoj zajednici, pomagati poljoprivrednicima, malim proizvođačima, turističkim djelatnicima i udrugama. Smatramo da sjedište treba biti u Krapinsko-zagorskoj županiji, gdje se nalazi najveći dio Parka.
Putokaz za budućnost
Zastupnica je navela i ključne smjernice: očuvati šumske ekosustave i koristiti isključivo zavičajne vrste, poticati tradicionalnu poljoprivredu i stočarstvo, očuvati rijeke Sutlu, Bednju i Lonju, sanirati ilegalna odlagališta, zaštititi faunu i spriječiti svjetlosno onečišćenje. Vjetroelektrane i solarne farme, dodala je, ne bi se trebale planirati unutar Parka.
– Osnivanje javne ustanove otvorit će nova radna mjesta i pružiti podršku zajednici. Iskustva drugih parkova pokazuju da nakon proglašenja raste broj posjetitelja, što donosi gospodarski rast i korist i za Krapinsko-zagorsku i za Varaždinsku županiju – istaknula je Auguštan-Pentek.
Podsjetila je i da su župan, gradonačelnici i načelnici SDP-a među prvima potpisali inicijativu za proglašenje parka, zajedno s ministrom Habijanom.
-To pokazuje da je riječ o temi koja nadilazi stranačke razlike. Ako želimo očuvati prirodu i način života za generacije koje dolaze, ovo je put kojim moramo ići - zaključila je Auguštan-Pentek.