Gradonačelnica Zlatara i saborska zastupnica Jasenka Auguštan-Pentek u četvrtak je u pojedinačnoj raspravi održala izlaganje o stanju u hrvatskim željeznicama koje su bile jedna od tema 3. sjednice Hrvatskog sabora.
Replicirala je također HDZ-ovom saborskom zastupniku Žarku Tušeku, rekavši kako izmjene zakona donekle poboljšavaju prava putnika, ali da se svakodnevno iskustvo putovanja vlakom neće značajno promijeniti, a razlozi za to su višestruki, uključujući zastarjele vlakove, neodržavane pruge i željezničke kolodvore te česta kašnjenja. Upitala je koje konkretno mjere Vlada planira poduzeti kako bi se riješili problemi sa željeznicom, odnosno kako bi željeznički promet bio što brže unaprijeđen.
– Hrvatska željeznica trenutno se suočava s brojnim problemima, čini se jednom od najslabijih u Europi, a ti problemi počinju od prespore obnove željezničke infrastrukture, neobnovljenih željezničkih kolodvora, zastarjelih vlakova i čestih kašnjenja. Jedan od glavnih uzroka lošeg stanja željezničkog prometa svakako je ta zastarjela infrastruktura. Mnogi kolodvori nisu obnovljeni dugi niz godina. Pruge su u lošem stanju, što ne samo da usporava vlakove, već povećava rizike od nesreća – rekla je Auguštan-Pentek.
Podsjetila je da su prošle godine vlakovi kasnili 112 dana, što iznosi ukupno 2600 sati, rekavši kako to jasno ukazuje da je hrvatski sustav ulaganja u željezničku infrastrukturu u krizi. Navela je također da su ulaganja, koja se najavljuju u obnovu pruga, modernizaciju i poboljšanje sigurnosnih sustava, ključna za uspostavljanje pouzdane željezničke mreže.
Međutim, ističe, osim infrastrukture, svakako treba mijenjati i navike putnika.
– Mnogi ljudi su, nažalost, primorani preferirati putovanja automobilom, i to svakako doprinosi povećanju gužvi u gradskim središtima, zagađenjima, a najveći rezultat toga je ovdje u samom Zagrebu. Kako bi vlak postao privlačnija opcija, potrebno je uvesti brze i pouzdane linije koje bi povezivale grad Zagreb s lokalnim gradovima unutar barem 100 kilometara – kazala je Auguštan-Pentek, dodavši kako bi te linije bile dizajnirane na način da poboljšavaju dnevne migracije, budu njima prilagođene, pa samim time ljudi iz okolice Zagreba, uključujući i nju samu, ne bi trebali putovati automobilima.
Kako dalje naglašava, osim navedenog potrebno je poboljšati i samu uslugu, što uključuje osiguravanje informiranosti putnika pravovremenim obavijestima o kašnjenjima ili promjenama u voznom redu.
– Iz iskustva znam da informacije nisu dobre i pravovremene. Vrijeme je da se preispita način na koji se ovi ključni projekti vode i implementiraju. Potrebna je odgovorna i efikasna administracija koja će osigurati da projekti budu završeni na vrijeme i u skladu s planiranim proračunskim sredstvima jer prema saznanjima, pogotovo za prugu Dugo Selo, vidimo da su kašnjenja stvarno velika, i prevelika, van roka – ustvrdila je.
Unapređenje željezničkog prometa, kazala je zaključno, također će imati pozitivan utjecaj na okoliš jer će se smanjiti emisija CO2 i zagađenje zraka.
– Za poboljšanje stanja željeznica u Hrvatskoj potrebno je sveobuhvatno pristupiti tom problemu – od ulaganja, promjene putničkih navika, unapređenja usluga do ekološke osviještenosti, to su sve ključni elementi koji bi mogli transformirati željeznički promet u Hrvatskoj. Ako se u narednim godinama uspiju riješiti svi ti problemi, smatram da će željeznički promet postati privlačna i održiva opcija za sve građane, čime bi se smanjila gužva u većim gradovima, a također bi se očuvao naš okoliš – zaključila je saborska zastupnica Jasenka Auguštan-Pentek.