U Hrvatskoj su tijekom 2024. godine zabilježene 63 prijave sumnji na nuspojave nakon cijepljenja, što je 20 prijava manje nego godinu ranije. U najvećem broju slučajeva radilo se o uobičajenim i kratkotrajnim reakcijama organizma, poput crvenila, oticanja i boli na mjestu primjene cjepiva, povišene temperature, osipa ili osjećaja vrtoglavice.
Podaci dolaze iz Registra nuspojava cijepljenja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), koji je objavio godišnje izvješće za 2024. godinu.
Od ukupno 63 prijavljene reakcije, njih 27 odnosilo se na cjepiva koja su dio Programa obveznog cijepljenja, dok se preostalih 36 odnosilo na cjepiva koja nisu uključena u taj program. Među cjepivima iz obveznog programa najviše prijava odnosilo se na cjepiva protiv ospica, zaušnjaka i rubele, dječje paralize, difterije, tetanusa i hripavca, kao i na kombinirana cjepiva koja štite od hepatitisa B i Hib infekcija.
Kod cjepiva izvan obveznog programa najveći broj prijava zabilježen je nakon cijepljenja protiv HPV-a. Nuspojave su prijavljene i nakon cjepiva protiv krpeljnog meningoencefalitisa, gripe, hepatitisa B, pneumokoka, meningokoka B, rotavirusa, tetanusa, vodenih kozica i bjesnoće. U izvješće nisu uključene nuspojave povezane s cjepivima protiv bolesti covid-19 jer se one prate i obrađuju u zasebnoj analizi.
HZJZ ističe da sama prijava neke zdravstvene tegobe nakon cijepljenja ne dokazuje da je upravo cjepivo uzrokovalo tu reakciju. Svrha registra je prije svega praćenje mogućih neočekivanih reakcija, promjena u učestalosti poznatih nuspojava te otkrivanje eventualnog povezivanja više slučajeva koji bi zahtijevali dodatnu obradu.
U usporedbi s 2023. godinom, kada su evidentirane 83 prijave, broj prijavljenih nuspojava u 2024. smanjio se za približno četvrtinu. Ipak, broj prijava ne prikazuje stvarni broj nuspojava jer se blage i očekivane reakcije, poput kratkotrajne temperature ili boli na mjestu uboda, često uopće ne prijavljuju.
Najviše pojedinačnih prijava, ukupno 15, odnosilo se na devetovalentno cjepivo protiv humanog papilomavirusa Gardasil 9, koje nije dio obveznog programa cijepljenja. Dodatnih šest prijava zabilježeno je nakon njegove istodobne primjene s cjepivom protiv difterije, tetanusa i dječje paralize.
Kod osoba koje su primile samo Gardasil 9 najčešće su se pojavile lokalne reakcije, povišena temperatura, osip u obliku koprivnjače, vrtoglavica, slabost i mučnina. U jednom slučaju prijavljena je sumnja na epileptični napad neposredno nakon cijepljenja, pri čemu je osoba kratkotrajno izgubila svijest i imala nekoliko nevoljnih trzaja udova, zbog čega je bilo potrebno dodatno medicinsko praćenje, piše index.hr.
Broj prijava za određeno cjepivo ne pokazuje koliko su nuspojave česte jer izvješće ne sadrži podatke o ukupnom broju primijenjenih doza.
Nakon cjepiva protiv ospica, zaušnjaka i rubele prijavljeno je šest reakcija, dok su još četiri prijave zabilježene nakon njegove istodobne primjene s cjepivom protiv dječje paralize. Djeca ovo cjepivo primaju u dvije doze prvu nakon navršenih godinu dana života, a drugu prilikom upisa u prvi razred osnovne škole.
Među zabilježenim reakcijama bili su svrbež, osip, koprivnjača i povišena temperatura, a u nekoliko slučajeva pojavila se sumnja na postvakcinalne ospice ili zaušnjake. HZJZ navodi da su takve pojave vrlo rijetke, blagog tijeka i najčešće nestaju same od sebe. Osoba koja nakon cijepljenja razvije postvakcinalne ospice ne predstavlja opasnost za okolinu jer nije zarazna.
Kod šestovalentnih cjepiva zabilježeno je pet prijava nuspojava, dok su još dvije evidentirane nakon istodobnog primanja šestovalentnog i pneumokoknog cjepiva. Ova cjepiva djecu štite od difterije, tetanusa, hripavca, dječje paralize, hepatitisa B i Hib infekcija.
Cijepljenje šestovalentnim cjepivima započinje u dobi od dva mjeseca, a sljedeće se doze daju u razmacima od osam tjedana. Docjepljivanje se provodi tijekom druge godine života. Ovisno o prethodno primljenim dozama, u određenim situacijama koristi se šestovalentno ili peterovalentno cjepivo. Najčešće prijavljene reakcije bile su veće lokalne reakcije, povišena temperatura, nemir, razdražljivost, osip i proljev. Sve su reakcije prošle bez trajnih posljedica uz primjenu simptomatskog liječenja ili hladnih obloga.
Nakon cjepiva protiv dječje paralize prijavljene su četiri reakcije, među kojima su bile lokalne reakcije, koprivnjača i temperatura. Kod zasebne primjene pneumokoknih cjepiva Synflorix i Prevenar 13 nije zabilježena nijedna prijava.
Dvije prijave nakon cijepljenja protiv gripe odnosile su se na reakcije na mjestu uboda. Tri reakcije prijavljene su nakon cjepiva protiv krpeljnog meningoencefalitisa, dvije nakon pneumokoknog cjepiva za odrasle, a dodatne dvije nakon istodobne primjene pneumokoknog cjepiva i cjepiva protiv meningokoka B. Pojedinačne prijave zabilježene su i nakon cjepiva protiv tetanusa, rotavirusa, vodenih kozica i bjesnoće.
Osim podataka o nuspojavama, HZJZ u izvješću prikazuje i podatke o utjecaju cijepljenja na bolesti koje su prije uvođenja cjepiva uzrokovale velik broj oboljenja.
Zahvaljujući dugogodišnjem programu cijepljenja, ospice i rubela u Hrvatskoj su eliminirane, što znači da više nema njihovog stalnog prijenosa unutar zemlje, iako se pojedinačni slučajevi još uvijek mogu pojaviti. Difterija i dječja paraliza također su eliminirane, dok je broj slučajeva zaušnjaka smanjen za 99 posto, akutnog hepatitisa B za 96 posto, invazivnih Hib infekcija za 94 posto, a tuberkuloze za više od 98 posto.
Iznimka je hripavac, koji se i dalje povremeno pojavljuje jer zaštita nakon cijepljenja ili preboljenja s vremenom slabi. Tijekom epidemije koja je započela sredinom 2023. godine zabilježeno je više od 6.660 prijavljenih slučajeva, od kojih 1.863 u prvim mjesecima 2024.
HZJZ naglašava da se svaka ozbiljnija ili neuobičajena nuspojava, kao i svako grupiranje sličnih reakcija, dodatno istražuje. Ako se utvrdi sigurnosni problem, moguće mjere uključuju povlačenje određene serije cjepiva ili provođenje drugih hitnih postupaka.
Foto: arhiva