U Hrvatskoj, ali i šire, sve se češće otvara pitanje koje je donedavno bilo gotovo nezamislivo, a to je žele li mladi uopće imati djecu? Dok su prethodne generacije roditeljstvo doživljavale kao prirodan i gotovo neizbježan životni korak, današnji mladi sve ga češće dovode u pitanje ili ga svjesno odbacuju.
Pojam "childfree" posljednjih godina sve se češće pojavljuje u javnom prostoru, označavajući osobe ili parove koji svjesno odlučuju ne imati djecu. Za razliku od situacija u kojima ljudi ne mogu imati potomstvo, childfree označava aktivan izbor odnosno životni stil koji naglašava osobnu autonomiju, slobodu i drugačije prioritete.
Prema podacima istraživanja mladih u Hrvatskoj koje su proveli Zaklada Friedrich Ebert Stiftung i Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, gotovo svaki četvrti mladi čovjek, njih 23 posto, ne planira imati djecu. Riječ je o značajnom porastu u odnosu na 2018. godinu, kada je isti stav imalo svega 6,4 posto ispitanika. U samo nekoliko godina broj se gotovo učetverostručio.
Kao razloge za takvo razmišljanje mladi sve češće ističu nemogućnost rješavanja stambenog pitanja, visoke troškove života, strah od budućnosti, nepovjerenje u institucije i želju za drugačijim stilom života. Mnogi smatraju da roditeljstvo danas zahtijeva više vremena, novca i emocionalnog rada nego ikada prije.
U online raspravama, mladi vrlo otvoreno govore o razlozima zbog kojih ne žele djecu.
"Nemam para za sebe. A kamoli djecu", ističe jedan korisnik dok pak drugi ističe globalni obrazac: "Čudno nešto da postoji korelacija između siromašnih zemalja koje imaju puno djece i bogatih zemalja koje izumiru jer nemaju djece." No, odmah mu stiže odgovor: "Nije do siromaštva, već do kulture." Treći korisnik pak naglašava da je pad fertiliteta globalan: "U doslovce svim zemljama svijeta dolazi do pada stope fertiliteta. Stvar nije kulturna per se, nego uvjetovana ekonomskim formama."
Mnogi komentari svode se na isto, a to je da su djeca danas velik financijski i vremenski trošak, a društvo od roditelja očekuje gotovo nemoguće.
- Nekad si obitelj mogao održavati s jednom solidnom plaćom. Danas ljudi tek u 30-ima staju na noge, ako i tada. Nisam dovoljno zreo za djecu. Tek sam si sredio financije i našao posao koji me ne uništava. Djeca bi mi sve to upropastila - glasi jedan od komentara u tom kontekstu.
Osim ekonomskih razloga, vidljiva je i promjena u sustavu vrijednosti. Sve više mladih naglasak stavlja na osobni razvoj, karijeru, slobodu i kvalitetu života. Roditeljstvo više nije zadani cilj, već jedna od opcija i to ona koja zahtijeva ozbiljno promišljanje jer kako se ističe roditeljstvo nije za svakoga.
Mnoge žene otvoreno govore o tome da se ne vide u ulozi majke, da ih trudnoća plaši ili da jednostavno ne osjećaju želju za roditeljstvom. Jedna od njih piše: "Meni život nije u rađanju djece. Želim napredovati i uživati. Trudnoća nosi prevelike rizike, a mala djeca mi nisu slatka.2
Stambeno pitanje posebno je bolna točka. Mnogi mladi ulaze u tridesete godine bez riješenog stambenog pitanja, često kao podstanari, što dodatno odgađa ili potpuno isključuje odluku o djeci.
"Ne mogu dobiti kredit ni za garsonijeru, a kamoli imati djecu", kaže jedan mladić. Drugi dodaje: "Zidovi su skupi. To je jedini razlog zašto nitko u mojoj generaciji ne želi djecu."
Naravno, postoje i drukčija iskustva. Jedan 24-godišnjak piše: "Imam curicu od 19 mjeseci. Od moje ekipe jedini sam s djetetom, oni se ne žure. Meni je super i ne bunim se." No, takvi su komentari rjeđi budući da većina naglašava da je roditeljstvo danas emocionalno i financijski zahtjevnije nego ikad.
Za dio mladih odluka da nemaju djecu nije rezultat okolnosti, već osobnog uvjerenja.
- Ne želim trošiti svoje vrijeme i novac na drugu osobu. Život je jedan i ne želim ga provesti brinući se o nekome sljedećih 18 godina - glasi komentar jedne korisnice foruma.
Ipak, ovaj trend ima šire društvene posljedice. Hrvatska već bilježi pad nataliteta ispod razine potrebne za održavanje broja stanovnika, a rastući broj mladih koji ne žele djecu dodatno produbljuje demografsku krizu. Stručnjaci upozoravaju da će se situacija teško promijeniti bez ozbiljnih društvenih i ekonomskih reformi, od dostupnijeg stanovanja, preko besplatnih vrtića i škola, do dugih i dobro plaćenih roditeljskih dopusta.