Uoči početka upisa u prvi razred osnovne škole, koji službeno započinju 16. veljače, stručnjaci upozoravaju na zabrinjavajući trend. Naime, sve je veći broj djece kojima se odgađa polazak u školu. Prema podacima iz sustava e-Matica, prošle godine upis je odgođen za čak 4138 budućih prvašića, što čini oko 11 posto svih školskih obveznika u Hrvatskoj, piše portal 24 sata.
Kako je istaknuto na tribini Hrvatskog pedagoško-književnog zbora, o čemu je izvijestio portal 24 sata, dio problema leži u samom postupku upisa koji se u cijeloj zemlji provodi isključivo online putem sustava e-Građani. Roditelji u zadanom roku moraju prijaviti dijete, iskazati interese poput produženog boravka i izbornih predmeta te organizirati pregled kod školskog liječnika. No, praksa pokazuje da se dio roditelja u sustavu ne snalazi ili podcjenjuje važnost cijelog procesa.
Pedagoginja zagrebačke Osnovne škole Augusta Šenoe Iva Mondecar navela je kako se na prvi informativni roditeljski sastanak često odazove tek polovica roditelja, što ukazuje na nedovoljnu informiranost, ali i na nerazumijevanje činjenice da je dijete zakonski školski obveznik.
Jedan od najozbiljnijih izazova u sustavu je kontinuirani rast broja odgoda upisa. Ivana Pavić Šimetin, voditeljica Službe za školsku i adolescentnu medicinu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, za 24 sata je pojasnila kako odluku o spremnosti djeteta za školu donosi školski liječnik na temelju obveznog pregleda. Upravo ti pregledi, istaknula je, otkrivaju koliko se situacija promijenila posljednjih godina.
Dok se prije dvadesetak godina odgoda upisa odnosila na oko pet posto djece, danas su te brojke znatno više. U nekim županijama dosežu i 13 posto. Među njima se ističu Međimurska i Splitsko-dalmatinska županija. U slučaju Međimurja, razlozi su relativno jasni, a odnose se na velik dio djece romske nacionalne manjine koja do polaska u školu ne uspiju svladati hrvatski jezik na razini potrebnoj za praćenje nastave.
Stručnjaci upozoravaju kako odgoda ne bi smjela biti jedino rješenje. Djeci kojoj se upis odgađa potrebno je osigurati dodatnu i ciljaniju podršku, posebice jer dio njih prvi ozbiljniji kontakt s odgojno-obrazovnim sustavom ima tek u godini prije škole. To, prema riječima sudionika tribine, često nije dovoljno vremena za razvoj socijalnih i komunikacijskih vještina.
Dodatan problem predstavlja i slaba komunikacija između dječjih vrtića i osnovnih škola. Zbog važećih zakonskih ograničenja i zaštite osobnih podataka, dokumentacija o djetetu ne prenosi se automatski, već ovisi isključivo o volji roditelja. Psihologinja zagrebačkog dječjeg vrtića Potočnica Tamara Hubeny Lučev istaknula je za 24 sata kako roditelji ponekad, iako nenamjerno, prešute važne informacije o razvojnim teškoćama ili terapijama koje je dijete pohađalo, u nadi da će se problemi u školi "sami riješiti.