Običaj božićnog darivanja potječe iz Biblije, jer su Sveta tri kralja novorođenom Isusu donijela darove. No, postavlja se pitanje – zbog čega se uopće kiti božićno drvce?
Iz godine u godinu mnogi ljudi sve ranije ukrašavaju božićno drvce, već početkom prosinca, iako se velik broj vjernika i dalje pridržava tradicije te to čini upravo na Badnjak. Kićenjem bora kršćani simbolično iskazuju čast i zahvalnost Bogu, a taj se običaj često povezuje i s preuzetim poganskim vjerovanjima o štovanju zimzelenog drveća tijekom zimskog solsticija, piše večernji.hr.
Postoji nekoliko tumačenja zašto se božićno drvce tradicionalno ukrašava baš na Badnjak. Prema jednoj teoriji, taj je običaj nastao u Njemačkoj u 16. stoljeću među luteranima, odakle se postupno proširio diljem svijeta.
Druga priča vezana je uz engleskog propovjednika koji je u 7. stoljeću došao u Njemačku te je, želeći objasniti značenje Svetog Trojstva, koristio jelu u obliku trokuta kao simbol tog jedinstva.
Postoji i teorija prema kojoj je Martin Luther u 16. stoljeću prvi ukrasio božićno drvce svijećama. Taj se običaj nadovezuje na crkvene predstave o raju koje su se izvodile u božićno vrijeme, a tijekom kojih su se na drvo vješale jabuke kao simbol borbe između dobra i zla, što vuče korijene iz biblijske priče o Adamu i Evi.
U Hrvatskoj se tradicija kićenja bora pojavila sredinom 19. stoljeća pod utjecajem njemačke kulture. Prije toga domovi su se na Badnjak ukrašavali granjem, voćem i cvijećem. Kasnije su se drvca počela ukrašavati papirnatim dekoracijama te pozlaćenim orasima i lješnjacima. U prošlosti su se na božićna drvca stavljale i svijeće, koje još od rimskih vremena simboliziraju božanstvo, svjetlost i nadu.
Foto: arhiva