I lani je, nažalost, u Hrvatskoj nastavljen pad broja novorođenih, a gleda li se broj živorođenih beba tek dvije županije su zabilježe rast na godišnjoj razini – Karlovačka i Virovitičko-podravska.
Sve županije imale su negativan prirodni prirast, a najmanje negativan imala je Međimurska županija, koja je ujedno imala i najbolji vitalni indeks. Pokazuju to objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku o prirodnom kretanju stanovništva, objavio je portal Župan.
Lani je u odnosu na prethodnu godinu broj živorođene djece pao za 5,1 posto - rođeno je 1.713 djece manje nego u 2022., a u odnosu na 2019. godinu gotovo 4.000 manje. Ukupan broj rođenih u 2023. bio je 32.325 djece, od toga 32.170 živorođene djece i 155 mrtvorođene. Od 32 170 živorođene djece rođeno je 16 355 ili 50,8 posto muške i 15 815 ili 49,2 posto ženske djece. Stopa nataliteta (živorođeni na 1 000 stanovnika) u 2023. iznosila je 8,3.
U 2023. je broj umrlih osoba smanjen u odnosu na prethodnu godinu, tj. umrlo je 5 704 osoba ili 10,0 posto manje nego u prethodnoj godini. Stopa mortaliteta (umrli na 1 000 stanovnika) u 2023. iznosila je 13,3.
Stopa prirodnog prirasta u 2023. u Republici Hrvatskoj bila je negativna i iznosila je -5,0 (-19 105 osoba). Negativno prirodno kretanje pokazuje i vitalni indeks (živorođeni na 100 umrlih), koji je iznosio 62,7. U svim županijama prirodni prirast bio je negativan, a najmanje negativne prirodne priraste bilježe Međimurska, Dubrovačko-neretvanska, Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska i Bjelovarsko-bilogorska županija, piše Župan.
Da bi prirodni prirast bio pozitivan, vitalni indeks mora biti veći od 100. Takav indeks nema ni jedna županija, a najbolji je bio u Međimurskoj županiji i iznosio je 83,8.
Pozitivan prirodni prirast imala su 43 grada/općine, a negativan 508 gradova/općina i Grad Zagreb, dok su četiri općine imale nulti prirodni prirast.
sjever.hr/zupan.hr
24.07.2024.