Mnogi od nas jedva čekaju da hladne zimske dane zamijene dani s više sunca, šarenila i slatkastih mirisa cvijeća, a upravo prvo cvijeće koje nakon zime nikne iz zemlje nagovješta ono čemu se veselimo – proljeće!
Prvi vjesnici proljeća stoga, osim što su oku ugodni, kod mnogih potiču sreću i druge pozitivne osjećaje. Veselimo se tako kada ugledamo visibabe, zvončiće (proljetne drijemovce), rane jaglace, potočnice, narcise, ljubičice, šafrane i drugo proljetno cvijeće, ali i grmlje te drveće poput cica maca, zlatne kiše i drugih.
Dok druge biljke još spavaju, neke od navedenih proljetnica su svojim cvatom već naveliko najavile novu vegetacijsku sezonu, pa su tako vrtovi, dvorišta, šume i livade puni visibaba i zvončića, a „bude se” i narcise… Neke od njih smo fotografirali, no nikako ih nećemo ubrati jer prvo proljetno cvijeće, osim što za čovjeka ima estetsko, kreativno i simboličko značenje, vrlo je važno za ekosustav jer opskrbljuje kukce peludom i nektarom. Osim toga, ljepše ih je vidjeti u prirodi, nego tek nekoliko dana u vazi.
Zbog toga su proljetnice i zaštićena vrsta, a glavni uzrok ugroženosti je sakupljanje u prevelikim količinama, krčenje šuma, nestanak oprašivača, kao i zarastanje travnjaka.
Branjem nadzemnih dijelova, odnosno cvjetova zaštićenih proljetnica za osobne potrebe one se posebno ne ugrožavaju, ali se uništava ljepota prirode, a ostalim posjetiteljima prirode onemogućuje uživanje u njima. S druge strane, sakupljanje cijelih biljaka dovodi do njihovog trajnog uklanjanja sa staništa, čime se značajno utječe na veličinu njihovih prirodnih populacija.
Uskoro dolaze i lastavice
Osim biljaka, dolazak proljeća najavljuju i ptice selice, među kojima su najpoznatije lastavice. Riječ je također o zaštićenoj vrsti jer ih je, naime, sve manje. Nekad su se radi topline i insekata često nastanjivale u stajama, no danas im opstanak ugrožavaju nestanak malih stočara, nestanak staništa, intenzivna poljoprivreda i pesticidi. Zatrovani kukci mogu biti smrtonosan obrok za mnoge ptice, navode stručnjaci, a prenosi Jutarnji.
Zbog toga brojne udruge i ustanove za zaštitu životinja apeliraju na stanovništvo da određenim radnjama, odnosno izostankom određenih radnji pomognemo u očuvanju ovih ptica koje rado vidimo u proljeće. Naime, lastavice su oduvijek živjele u čovjekovoj blizini te se često vraćaju u isto gnijezdo, pogotovo ako su parovi ondje uspješno othranili potomke.
– Uskoro će se vratiti lastavice. Teška je oko 20 grama i leti više od 5000 kilometara. Leti iznad pustinje, pa iznad Sredozemnog mora bez odmora. Bore se s olujama i vjetrovima, sve da sviju gnijezdo u uglu naše kuće pod krovom. Nekoliko lasta dnevno pojede oko 1700 muha i komaraca. Ne postoji efikasniji i ekološki prihvatljiviji pesticid – navode udruge, apelirajući na ljude da ne ruše lastavičja i druga gnijezda u koja će se ove ptice uskoro vratiti.
S obzirom na to da migracije za ptice mogu biti opasne, ljudi im mogu i pomoći u oporavku na nekoliko načina. Na kraju puta pticama često prijeti dehidracija, a potrebne su im i hrana i materijali za izradu gnijezda kako bi ih na vrijeme izgradile, ako se ne vraćaju u prošlogodišnja gnijezda.
Dakle, ako imate vrt, postavite vodu i hranu u njega kako bi se ptice mogle okrijepiti. Tip hrane ovisi o vrsti ptica selica koje dolaze u vaše područje, no u slučaju lastavica najčešće su to sitni kukci. Prirodni materijali za gnijezda kao što su sijeno, dlaka od ljubimaca i grančice također su korisne za ptice, stoga ih možete ostaviti u vrtu i na taj način pomoći ovim itekako vrijednim životinjama.
mlpetrinjak/sjever.hr
25.02.2024.
