Now Reading:
Međimurska županija i sedmu godinu zaredom pomaže skloništu za napuštene životinje, osigurano novih 26.500 eura
Full Article 4 minutes read

Međimurska županija i sedmu godinu zaredom pomaže skloništu za napuštene životinje, osigurano novih 26.500 eura

Župan Međimurske županije Matija Posavec i predsjednica Zaštitarsko – ekološke udruge „Prijatelji životinja i prirode“ Aleksandra Hampamer, potpisali su danas Ugovor o sufinanciranju projekta prihvata, skrbi i udomljavanja napuštenih životinja. Riječ je projektu kojeg Međimurska županija financijski podržava već sedmu godinu zaredom, a u 2024. godini za ovu je namjenu u županijskom Proračunu osigurano nešto više od 26.500 eura.

Čakovečko sklonište za životinje samo je prošle godine prihvatilo 730 pasa, dok je trenutno na brizi u ovoj ustanovi 500-tinjak pasa. Da je vrijednost ovog projekta mnogo šira od samog pokazivanja ljubavi prema životinja, potvrdio je međimurski župan Posavec.

– Sklonište svojim primjerom ukazuje na svijest našim sugrađanima o postupanju i brizi prema životinjama. Međimurska županija u tome im pruža svesrdnu pomoć, a nadam se da će novac koji smo osigurali biti kotačić koji će motivirati i ostale da se uključe te da zajedno kao društvo podržimo projekt koji je human, plemenit i pokazuje visoku dozu odgovornosti. Ovo Sklonište je definitivno primjer dobre prakse istim i sličnim ustanovama diljem Hrvatske. Vjerujem da će im resorna ministarstva i središnja vlast u cjelini dati još snažniju podršku, da mogu lakše funkcionirati – poručio je Posavec.

Dobiveni novac, ali i konstantna pomoć Međimurske županije, veliki je vjetra u leđa vrijednom timu čakovečkog Skloništa na čelu s voditeljicom Aleksandrom Hampamer.

– Međimurska uz Varaždinsku županiju, koja pomaže s puno manjim sredstvima, jedine u Hrvatskoj pomažu rad skloništa za životinje. Velikim dijelom i stoga što smo i dalje u projektu zbrinjavanja pasa iz romskih naselja – rekla je Hampamer pa dodala da je uz pomoć Međimurske županije prošle godine preuređen kompletan unutarnji prostor od 350 kvadrata, a uređena je i stara livada koja je prije bila smetlište.

Budući planovi predviđaju popločenje dvorišta da psi ne bi bili u blatu kod ružnog vremena. Ovo Sklonište može se pohvaliti i sa stalnom suradnjom s inozemnim organizacijama te velikim broje volontera iz cijele Hrvatske.

Iako je 730 zbrinutih pasa prošle godine izuzetno visoka brojka, veseli podatak da je 645 pasa udomljeno.

– Polovica od zbrinutih pasa su iz romskih naselja, što je strašno veliki problem. Koliki, najbolje će oslikati usporedba sa skloništem u Velikoj Gorici. Naime, u njihovom Skloništu trenutno se nalaze dva psa, a ukupni kapacitet im je 17 pasa, pa usporedite – otkriva Hampamer, a stanje u romskim naseljima ističe kao glavni razlog prenapučenosti međimurskog Azila za životinje.

Iako imaju podršku institucija, uključujući veterinarske inspekcije, komunalnih redara i sudova, svaki odlazak u romskom naselje rezultira pronalaskom novih 20 ili 30 pasa.

Komunalni redari su predali više od 40 prekršajnih naloga, otišlo je brdo optužnih prijedloga, sudovi odrađuju predmete vrlo brzo i kazne su vrlo visoke. No, sve stane u trenutku kada Fina ne može ovršiti zaštićene račune jer su ti ljudi uglavnom na socijalnim primanjima. Moram taj problem naglasiti jer to više nije problem lokalne ili regionalne vlasti, nego državne – govori Hampamer.

Dodaje, da je iz romskim naselja dosada spašeno više od 2700 pasa, a procjenjuje da ih još 500-tinjak treba izvući uglavnom iz Paraga, Piškorovca i Lončareva, naselja u koja dosad nisu uspjeli ući. Pritom upućuje apel i građanima koji ne žive u romskim naseljima.

– Sterilizirajte svoje kujice, cijepite ih i čipirajte. Također, ne dijelite pomladak kujica u romska naselja. Na svim oglasima i društvenim mrežama javljaju se stanovnici romskih naselja i žele takvu štenad. Tu je, dakle, odgovornost i nas koji ne živimo u romskim naseljima da radimo po zakonu – zaključuje Hampamer.

A po novom Zakonu o zdravlju životinja, niti jedan pas se ne smije dati u prodaju ili pokloniti, a da nije čipiran. U čakovečkom Skloništu je rađeno i istraživanje, a prema podacima skupljenima na najvećim oglasnicima, neovlaštena prodaja pasa na godišnjoj razini u Hrvatskoj iznosi 14 milijuna eura, na što nisu plaćeni niti porez niti pdv. Ti su „štanceri” izvor mnogih štenaca koji završe posvuda, pa i u skloništima.

rp/sjever.hr
23.01.2024.

Input your search keywords and press Enter.