U Maloj dvorani Pučkog otvorenog učilišta u Krapini, tradicionalno, u ponedjeljak, u sklopu manifestacije „Tjedan kajkavske kulture” otvoren je 20. znanstveni skup „Kajkavski jezik, književnost i kultura kroz stoljeća” u organizaciji hrvatske udruge „Muži zagorskog srca” i „Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo”. Jubilarni skup ove godine našao se u novom zaletu, ali na istoj stazi kroz znanstveno istraživačka polja kajkavskog jezika i književnosti. Tome su doprinijeli mnogi referenti i referentice kroz izručavanje starije kajkavštine, leksikografije, onomastike, frazeologije, povijesti kajkavskih gramatika, kalendara, rukopisnih pjesmarica…
Znanstvenom skupu nazočila je zamjenica krapinsko – zagorskog župana Jasna Petek istaknula je kako je skup izrazito važan događaj budući da je kajkavski jezik od 2015. godine priznat kao svjetski jezik.
– Kajkavski jezik je način života, življenja i jedan od čovjekovog identiteta. Jako je važno, ne samo da je naš kajkavski jezik u upotrebi, da ga koristimo u stvaralaštvu, u književnosti, u medijima, u školama, već da se njemu priđe znanstveno. Kajkavski jezik je dinamičan organizam i zasigurno je jako važno što ovaj znanstveni skup propituje naš književni jezik, književnost kroz stoljeća. To je usko stručan skup koji uvelike doprinosi afirmaciji našeg kajkavskog jezika u svim govornim područjima – poručila je zamjenica Petek.
Doc. dr. sc. Rajko Fureš naglasio je kako spomenuti skup doista predstavlja najemanentniji skup te vrste koji okuplja jezikoslovce, povjesničare, sve zaljubljenike u kaj.
– U povodu 20-e obljetnice možemo najaviti da je pri kraju treći svezak kapitalne edicije „Povijest kajkavske usmene književnosti„ koji je napravio magistar Zvonar. U pripremi za tisak je i knjiga najznačajnijih tekstova profesora doktora Alojza Jembriha, a nadamo se da će kroz dvije godine biti objavljen i 6. zbornik sa znanstvenog skupa što predstavlja veliki trud i nadamo se da na tome nećemo stati – poručio je Fureš.
Kajkavsko govorno područje zasigurno obuhvaća oko dva milijuna ljudi, a cilj znanstvenog skupa je da “domaći” kaj živi – ona ljepota i bogatstvo koje Hrvatska ima.
U ime grada Krapine, prisutnima se obratio Mladen Gregurović koji ističe kako je najvažnije promicati kajkavsku kulturu.
– Veseli nas činjenica da je ovaj znanstveni skup uvelike obogaćuje „Tjedan kajkavske kulture”. U današnje vrijeme globalizacije posebice je važno promicati i čuvati kajkavsku kulturu cijele naše domovine – poručio je Gregurović.
Alojz Jembrih, hrvatski kroatolog, književni povjesničar, jezikoslovac, slavist i filolog naglasio je kako je ovakav znanstveni skup koji je toliko godina aktivan prava rijetkost u Hrvatskoj, no ono što ga drži aktivnim nevidljiva je ljubav.
– Već 20 godina pod tim naslovom održavamo znanstveni skup što je rijetkost u Hrvatskoj. Početak naših znanstvenih skupova bila su dva okrugla stola s naslovom „Uvođenje kajkavskoga jezika i kulture kao izbor predmeta u osnovne i srednje škole kajkavskog govornog područja”, drugi je bio „Područje kajkavskog jezika danas”. Kontinuirano održavanje znanstveno skupa moguća je ako postoji nevidljiva snaga, zajednička ljubavi i želja da se kajkavština iznova vrednuje s pretpostavkom da ona nije ništa manje vrijedna od ostalih književnih dionica – poručio je Jembrih.
mčaržavec/www.sjever.hr
06.09.2021.
