Svatko tko je ikada koristio svoj pametni telefon kako bi naručio taxi prijevoz, hranu iz restorana ili čak kupnju namirnica s dostavom, pridonio je ekonomiji na zahtjev.
Ukratko, ekonomija na zahtjev odnosi se na sve gospodarske djelatnosti koje su tehnološki omogućene tako da potrošačima nude pristup proizvodu ili usluzi nedugo nakon što to zatraže. Činjenica da se aktivnosti koje omogućuju pristup proizvodu ili usluzi pokreću kada korisnik to želi ili treba je ono što konceptu daje ime. Koncept je temeljen na trenutnom zadovoljenju, odnosno zadovoljstvu koje korisnik doživljava kad može odmah zatražiti proizvod ili uslugu, platiti je, pa čak i pratiti status svoje narudžbe do njenog ispunjenja.
Ekonomija na zahtjev probija se sve većom digitalizacijom, a dodatno je pojačana pandemijom COVID-19. Ova vrsta ekonomije trenutno bilježi dramatičan rast. E-trgovina, koja također znatno raste, najveći je pokretač ekonomije na zahtjev.
Internetske kupnje sada su moguće za gotovo bilo koji proizvod ili uslugu, nudeći kupcima brze i prikladne mogućnosti za ispunjavanje njihovih potreba i želja s gotovo bilo kojeg mjesta. Potrošači i dobavljači povezani su putem digitalnih platformi, poput web stranice ili aplikacije, koje igraju presudnu ulogu u današnjem digitaliziranom gospodarstvu. Te platforme općenito olakšavaju i omogućuju čitav postupak: od prikazivanja na tržištu, do postavljanja narudžbi, plaćanja, komunikacije, praćenja paketa, pa čak i prikupljanja povratnih informacija. Ponašanje potrošača neprestano se mijenja i preusmjerava prema brzim, jednostavnim i učinkovitim iskustvima. Taj trend ponašanja globalno raste od pojave Interneta krajem 1990-ih.
Pogodnosti koje generira ekonomija na zahtjev uključuju neograničen pristup kupaca širokom spektru proizvoda i usluga, što smanjuje njihovu potrebu za putovanjem i vrijeme uloženo u kupnju. Za prodavače je obraćanje potencijalnim kupcima lakše putem digitalnih sredstava, a odsutnost fizičke trgovine može smanjiti troškove povezane s najamninom. Tržište rada postaje veće i fleksibilnije, što omogućava radnicima da pronađu fleksibilan posao. Međutim, gospodarstvo na zahtjev također predstavlja značajne izazove, uključujući povećanje i neodrživu potrošnju, razinu otpada te nesigurne radne uvjete. U mnogim slučajevima radnici su ugovoreni i nisu u potpunosti zaposleni, pa im nedostaje socijalna zaštita i beneficije.
Različite pogodnosti koje pružaju platforme (dostupnost, jednostavnost, privatnost), plus praktičnost i brzina kućnih dostava, doprinose stalnom rastu ekonomije na zahtjev. Pomak u ponašanju potrošača prema trenutnom pristupu “svemu” zasigurno je pridonio ovom rastu, a takav je pomak određen općom percepcijom “nedostatka vremena”. Studije pokazuju da je, zapravo, rast koji bilježi ekonomija na zahtjev uglavnom posljedica sve većeg apetita potrošača za većom pogodnošću, brzinom i jednostavnošću. Povrh toga, porast potrošača povezanih pametnim telefonima te tehnološka rješenja za jednostavna i sigurna mrežna plaćanja, kao i usluge lokacije i praćenja, također su inovacije koje oblikuju našu svakodnevicu te doprinose ogromnom rastu ekonomije na zahtjev.
Kao rezultat, rast ekonomije na zahtjev utječe na mnoge sektore među kojima je i logistika. Prema Izvješću o istraživanju tržišta logistike na zahtjev, očekuje se da će se prihod od tržišta logistike na zahtjev povećati s 9,1 milijarde USD u 2019. na 75,0 milijardi USD do 2030. godine.
Ovaj veliki pomak u potrošnji, gdje potrošač sada može u bilo kojem trenutku kupiti bilo što jednim dodirom, zahtijeva postojeće usluge da se izmijene i prilagode. Zapravo, većina novih uspješnih usluga na zahtjev probila se putem ispravnog upotrebljavanja gore spomenutih tehnoloških inovacija uz korištenje postojeće infrastrukture.
Preciznije, urbana logistika, koja u sebi sadrži logistiku posljednjih milja, nesumnjivo bilježi porast relevantnosti uz trend ekonomije na zahtjev. Ovaj rast potaknut je potrošačima koji se navikavaju na „upravo ovdje, odmah sada“ isporuke. Potrošačev trenutni pristup proizvodima omogućen je ispravnim funkcioniranjem urbanog logističkog sustava. Međutim, povezani su i negativni utjecaji: povećanje broja i raspršenost dostavnih mjesta rezultira rastom broja teretnih putovanja te u konačnici dovodi do zagušenja prometa i povećanja emisija CO2 u urbanim središtima.
Bez sumnje, urbana i prigradska područja doživljavaju stalno rastuću potražnju za novim i održivim logističkim rješenjima kako bi integrirali zahtjeve ekonomije na zahtjev, osiguravajući čiste gradove za svoje stanovnike. Projekt ULaaDS okuplja sve dionike logistike kako bi s lokalnim vlastima razgovarali o rastućim izazovima, zajednički procjenjujući i zajedno kreirajući nova rješenja za održivu budućnost kao što su: dijeljenje vozila, centri za konsolidaciju i mikro čvorišta, korištenje teretnih bicikala, pa čak i kontejnerska mikro skladišta.
Slika 1 IZVOR: https://ulaads.eu/the-on-demand-economy-and-its-impact-on-urban-logistics/
Slika 2 IZVOR: https://viame.ae/service-industries-that-drive-the-on-demand-economy/
Ovaj prilog omogućuje Odjel logistike i održive mobilnosti Sveučilišta Sjever (https://www.unin.hr/tehnicka-i-gospodarska-logistika-kc/opce-informacije/).
www.sjever.hr
23.06.2021.
