Danas je održana završna konferencija projekta „Energetska obnova zgrade Doma za starije i nemoćne osobe Varaždin na adresi Zavojna 6, Varaždin”financiranog sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj, kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija, iz Prioritetne osi 4. – Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije.
Projekt je odobren u okviru poziva za „Energetsku obnovu i korištenje obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora” iz 2017. godine. Raspoloživa alokacija iz Fonda za regionalni razvoj po ovom pozivu početno je iznosila 380 milijuna kuna, no zbog velikog interesa ukupni je iznos povećan na 1,1 milijardu kuna.
U okviru tog poziva, RH kroz Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u Varaždinskoj županiji financira 72 projekta energetske obnove zgrada; 20 osnovnih škola, 12 višestambenih zgrada, 11 zdravstvenih ustanova, 11 objekata javne namjene, 9 proizvodnih objekata, 4 srednje škole i 4 dječja vrtića te ovaj Dom za starije osobe.
Ukupna vrijednost svih projekata iznosi 353,2 milijuna kuna, a odobrena bespovratna sredstva iz Eu fonda regionalni razvoj iznose 177,3 milijuna kuna.
U varaždinskom Domu umirovljenika ukupna vrijednost projekta nakon provedenih postupaka javne i jednostavne nabave je 33.2 milijuna kuna s PDV-om, a ukupna vrijednost projekta nakon završetka energetske obnove je oko 32.1 milijun kuna s PDV-om, u što su uključeni i vantroškovnički radovi te sanacija staklenog krova.
U ovom Domu obnovom energetske funkcionalne cjeline projektirana je ušteda toplinske energije za grijanje nakon provedbe projekta od 56 posto. Predviđa se smanjenje primarne potrošnje energije za 44,68 posto te smanjenje emisije CO2 za 44,08 posto na godišnjoj razini, u odnosu na 2017. godinu.
Radimir Čačić, župan Varaždinske županije, na završnoj konferenciji je istaknuo:
-Drago mi je da je i tvrtka Gradis koja je bila suočena sa strahovitim problemima uspjela graditi nešto što je 10 .711 kvadrata, kompletno obnavljati, a ne stati. Svaka čast i izvođačima i nadzornima, to je trebalo znati i moći. Sve to zajedno ne bi bilo moguće bez kvalitetne suradnje i razumijevanja s državom, s Fondom koji ovdje radi i u pripremi i u realizaciji samog projekta i kao i obično u svakom uspjehu pa tako i ovom projektu sudjeluju mnogi, ali nakon toga se to često ne primjećuje. Mislim da je važno da se to primijeti i podcrta. Zaista takva vrsta projekata je i od strane EU i od strane hrvatske države koja je to prepoznala izuzetno važna jer sva ta ulaganja ustvari ne koštaju ništa.
Župan je rekao da se ulaganja u Varaždinsko županiji, ali i u drugim županijama, vraćaju kroz uštede, a iznimno je značajan i ekološki dio.
-Ove godine na svim tim projektima imamo prosječno 4 puta više takvih projekata nego što ima Hrvatska, dakle predvodnik smo u tome, ne slučajno. Mi takvih ušteda danas imamo na razini 20 milijuna godišnje. Kad se otplate projekti oni će donositi suficit građanima ove županije – zaključio je Čačić.
Vesna Vidović Oreški, ravnateljica Doma istaknula je kako su obje zgrade Doma do sada bile energetski razred D.
-Sada je energetski razred depandanse B, a stari dio objekta C zbog razvedenosti i izgleda objekta gdje se troši nešto više energije. Život u domu za vrijeme obnove tekao je normalno, iseljavali smo korisnike s katova prema rasporedu obnove, a to smo učinili i u vrijeme korone što je bilo još zahtjevnije, uz pridržavanje svih mjera – kazala je Oreški.+
Alenka Košiša Čičin Šain, zamjenica direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost najavila je nove javne pozive Fonda.
-Tu je ponovni javni poziv za energetsku učinkovitost obiteljskih objekata. To je bio javni poziv koji je pobudio veliki interes, javilo se preko 7 tisuća zainteresiranih, pa će se takav poziv ponoviti ove godine. Ponovno bih podvukla izuzetno dobru stvar koju je ova Županija napravila, a to je sufinanciranje projektne dokumentacije i time su stvoreni preduvjeti građanima da se mogu u većem broju prijaviti na taj javni poziv. Sredstva koja će za to biti dodijeljena još se ne zna, spekuliralo se o nekih 300 milijuna, a sigurno će biti više nego prošle godine i vjerujem da će se tada i veći broj građana uspjeti prijaviti. Uvjeti će biti potpuno identični kao i prošle godine. Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine će prirediti jednu odluku koju će proslijediti kroz nadležne institucije i uputiti prema Vladi, o produžetku javnom poziva kakav smo imali i lani – kazala je Košiša Čičin Šain, najaviviši i javni poziv za obiteljske zgrade:
-Takav poziv bit će i iduće godine, 2022. ali bih upozorila da će tada program biti izmijenjen. To je bitno za napomenuti jer će prihvatljivi troškovi biti i konstruktivna sanacija zgrada, pogotovo na područjima pogođenim potresima.
a.kučić/sjever.hr
09.03.2021.
