Restriktivne mjere koje su poduzele vlade zemalja Europe dovele su do naglog smanjenja zračnog i cestovnog prometa. Podaci pokazuju da bi smanjenje količine prometa moglo biti povezano s poboljšanom kvalitetom zraka.
Da bi umanjile brzo širenje COVID-19 virusa, mnoge su zemlje primijenile ograničenja poput zatvaranja škola, tvornica i ureda, kao i otkazivanja javnih događaja. U mnogim zemljama ove vladine mjere uključuju ograničenja putovanja i preporuke građanima da ostanu kod kuće što je više moguće. Kao posljedica toga, došlo je do masovnog smanjenja zračnog i cestovnog prometa. Trenutno se mogu primijetiti značajne promjene u zračnom i cestovnom prometu za razliku od “normalne” situacije prije krize. Broj europskih dnevnih letova u ožujku i travnju smanjen je za približno 90 % u odnosu na prošlu godinu. Za vizualizaciju ozbiljnosti utjecaja prometa i utjecaja vladinih mjera na svijet, analizirali su se podaci o utjecaju količine prometa na zagađenje zraka.
Podaci Europske agencije za okoliš (EEA) potvrđuju velika smanjenja koncentracija onečišćujućih tvari u zraku – posebno koncentracije dušičnog dioksida (NO2) – uglavnom zbog smanjenog prometa i drugih aktivnosti, posebno u većim gradovima. Podaci se mjere satno, na terenu, na oko 3000 stanica za praćenje širom europskih zemalja.
Podaci posljednjih mjeseci pokazuju kako se u mnogim talijanskim gradovima smanjila koncentracija dušičnog dioksida (NO2) koji uglavnom nastaje radi cestovnog prometa. Na primjer:
• U Parizu je prosječne koncentracije NO2 od 13. ožujka do 13. travnja 2020. godine bila je 54 % niža nego u isto vrijeme 2019. godine.
• U Madridu je prosječne koncentracije NO2 od 13. ožujka do 13. travnja 2020. godine bila je 48 % niža nego u isto vrijeme 2019. godine.
• U Milanu je prosječne koncentracije NO2 od 13. ožujka do 13. travnja 2020. godine bila je 47 % niža nego u isto vrijeme 2019. godine.
• U Rimu je prosječne koncentracije NO2 od 13. ožujka do 13. travnja 2020. godine bila je 49 % niža nego u isto vrijeme 2019. godine.
Izloženost onečišćenom zraku može dovesti do štetnih zdravstvenih učinaka, uključujući respiratorne i kardiovaskularne bolesti. Brojne zdravstvene institucije upozorile su da oni građani s određenim zdravstvenim problemima, poput respiratornih bolesti, mogu imati povećanu ranjivost na COVID-19. No trenutno nije jasno može li trajno izlaganje zagađenju zraka pogoršati stanje osoba zaraženih virusom. Za odgovor na takva pitanja potrebna su dodatna epidemiološka istraživanja.
Prateći trendove o kvaliteti zraka možda ćemo moći smanjiti čovjekov negativan utjecaj na okoliš stvaranjem svijesti o učincima pojedinih mjera na kvalitetu zraka u budućnosti. Rad na poboljšanju kvalitete zraka i ublažavanju klimatskih promjena vodi ka pozitivnim učincima na zdravlje i značajnim uštedama u zdravstvu. Ako se možemo boriti protiv klimatskih promjena jednako agresivno kao što se borimo protiv COVID-19, ali na održiv način, možemo spriječiti ogromna zdravstvena opterećenja prouzrokovana klimatskim promjenama.
Europska unija želi građanima osigurati sigurnu, pristupačnu i ekološki prihvatljivu energiju. U tu svrhu EU podržava istraživanje i prenosi dobre primjere iz prakse kao što je uvođenje planova za mobilnost u gradovima koji potiču promjenu vrste prijevoza, tj. smanjenje uporabe osobnih automobila te povećanu uporabu javnog prijevoza, kao i vožnju bicikla bez motornoga pogona te hodanje.
Ovaj prilog omogućuje Odjel logistike i održive mobilnosti (https://www.unin.hr/tehnicka-i-gospodarska-logistika-kc/opce-informacije/)
sjever.hr 19.08.2020.
