U atriju varaždinskog Starog garda u srijedu, 12. kolovoza, od 20.30 sati očekuje vas zanimljivo predavanje o povijesti vještica od antike do danas Kristijana Kikija Petrovića.
Kada nam netko danas spomene vješticu, vrlo će nam se brzo u glavi stvoriti slika stare, krezube žene, kukastog nosa, pokrivenog bradavicama, kako se zamotana u crninu i šiljastim šeširom suludo hihoće, miješajući u svom crnom kotlu napitak koji će već nekome nanijeti zlo. Imaginarij je to kojem su svakako pripomogle bajke i pripovijesti braće Grimm, ali svakako i Disneyevi animirani filmovi koji su igrali veliku ulogu u stvaranju društevno prihvatljive slike ovog bića.
No, kako je zapravo izgledala vještica i tko je ona bila?
Još u počecima čovječanstva spominje se kao ona koja je podizala mrtve, otkrivala skrivene tajne, liječila ili ubijala. Njoj su se obraćali oni koji su izgubili svaku nadu, bolesni i prognani ali i oni koji su tražili ljubav, osvetu ili lijek za svoju bolest. Bez obzira što je bila cijenjena, nje su se i bojali jer se kretala između svjetova živih i mrtvih, bila je dio prirode, a opet ste ju mogli sresti na tržnici. O njoj su pisali Rimljani, Grci, srednjovjekovni svećenici imali su pune ruke posla pišući o njenoj zloći i nedaćama koje stvara i radi iz čiste zabave.
Vještice, a s njima i rituali, simbolika, obredi i ostale pojavnosti, prate ljudski rod takoreći kroz cijeli njegov tijek postojanja, i to ne samo u mitovima, legendama i bajkama, već i kao jedna od najmračnijih epizoda u povijesti, kao što je bilo razdoblje inkvizicije, odnosno crkveni progoni u prošlosti, No i nakon završetka povijesne histerije i progona, vještica ne prestaje buditi pažnju, ne odustaje, prisutna je i dalje među nama budeći maštu i vračajući nas u neka davna vremena.
Zanimanje za vještice ne prestaje ni u novije doba, čemu je dokaz neopoganska religija wicca, s rastućim brojem sljedbenika u cijelome svijetu.
Hecata, Kirka, vještica iz Endora, Alice Kyteler, Catherine LaVoisin, Morgana la Fay, Darvulia, Baba Jaga, Marie Laveau, Barbara Celjska, Perchta – samo su neka od imena fiktivnih ali i povijesnih žena koje su bilo kroz sistem vjerovanja, propagandu, urbane mitove i legende stekle taj toliko prezren epitet. Epitet one koja u društvu svoga crnog mačka još uvijek u nekoj straćari usred mračne šume, miješa svoj otrov u crnome kotlu, spremajući se na novo zlo…
Jesu li su zaslužile taj epitet? Doznajte u priči Kristijana Petrovića „Nečastive – povijest vještica od antike do danas“. Predavanje nije namijenjeno osobama mlađeg uzrasta.
Ulaz je besplatan.
sjever.hr
11.08.2020.
