Broj nezaposlenih u prva dva mjeseca korona krize u Hrvatskoj narastao je za gotovo 44.000, od čega je njih oko 40.000 na burzu rada došlo izravno iz radnog odnosa, odnosno zato što su dobili otkaz.
Alarmantni su to podaci koje je Index.hr dobio od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), koji pokrivaju razdoblje od 16. ožujka do 15. svibnja, odnosno vrijeme karantene, u kojem je ekonomska aktivnost bila svedena na minimum. No, što je možda još i gore, podaci upućuju na zaključak, kako upozoravaju ekonomisti, da nas ono najgore na tržištu rada tek čeka, i to po svoj prilici već na ljeto, nakon što presahne državna pomoć poslodavcima za održavanje zaposlenosti.
Kraj godine bismo mogli dočekati s 300.000 nezaposlenih
Broj trenutačno nezaposlenih koji se svakodnevno objavljuje na stranicama HZZ-a otkriva da se od sredine ožujka do sredine svibnja ukupan broj nezaposlenih u Hrvatskoj povećao za oko 24.000. Ili, preciznije, sa 134.717, koliko je iznosio broj trenutačno nezaposlenih 16. ožujka, ukupan broj je do 15. svibnja skočio na 158.618.
Procjene kretanja broja nezaposlenih u nastavku godine nitko se zasad ne usuđuje davati jer će to, ističu aekonomisti, ovisiti o kretanju koronavirusa i o tome hoće li i koliko Hrvatska uspjeti spasiti od turističke sezone. Ipak, dio ekonomista smatra kako bi Hrvatska kraj godine mogla dočekati i s 300.000 nezaposlenih.
Lavina otkaza tek slijedi, evo zašto
Kojom će brzinom rasti nezaposlenost u Hrvatskoj, trebali bismo vidjeti uskoro, nakon što isteknu vladine mjere za očuvanje radnih mjesta, piše Index. Ekonomisti strahuju da bi kraj tih mjera mogao značiti i lavinu otkaza.
Valja voditi računa i o sasvim izglednom povratku dijela novih hrvatskih gastarbajtera, kojima su u zemljama u koje su iselili također smanjena primanja ili su čak ostali bez njih. U takvoj situaciji dio njih će se vratiti.
Posljedice takvog razvoja događaja bile bi katastrofalne za hrvatsko gospodarstvo u cjelini. Veći broj nezaposlenih, u kombinaciji s vrlo malim brojem turista, značit će i znatno manju potrošnju, što će za posljedicu imati i znatno slabiju ekonomsku aktivnost.
OVDJE pročitajte cijeli članak
