Krapinsko-zagorska županija ima najveći broj novozaposlenih nakon Zagrebačke županije, a pokrivenost izvoza uvozom je na visokih 180 posto, te ima najjaču prerađivačku industriju koja preko 70 posto proizvoda izvozi.
Kreditnim linijama, subvencioniranjem kamata ili subvencioniranjem korištenja prostora za poslovanje te stipendiranjem učenika za deficitarna zanimanja Krapinsko-zagorska županija uspjela je ući u sam vrh poticaja danim poduzetnicima. Rezultati ovih izdvajanja vidljivi su kroz konstantno otvaranje novih tvrtki i obrta, pa tako i većeg broja zaposlenih, te nove investicije. Kroz program „Kreditom do konkurentnosti“ zaposleno će biti preko 200 radnika te investirano oko 200 milijuna kuna.
Kroz program za poduzetnike „Kreditom do konkurentnosti“ poduzetnici i obrtnici Krapinsko-zagorska županije su u najkraćem roku u RH, od samo dvije godine, iskoristili kreditni potencijal u iznosu od oko 68 milijuna kuna. Odobreno je 48 zahtjeva poduzetnicima i obrtnicima koji su investirali oko 132 milijuna kuna i zaposlili 132 osobe. U 2018. godini osigurana su stoga dodatna sredstva u iznosu 32,6 milijuna kuna koja je u samo tri mjeseca iskoristilo 18 poduzetnika koji planiraju investirati oko 61 milijun kuna i zaposliti 75 osoba. Za subvencioniranje kamata županija godišnje izdvaja 1,3 milijuna kuna. Uz to, kažu, podupiru i tradicijske obrte s ciljem očuvanje baštine i tradicije te su putem natječaja prošle godine dodijeli potpore obrtnicima. HGK – Županijskoj Komori Krapina i Obrtničkoj komori KZŽ lani su dodijeljena sredstva u iznosu 300.000 kuna u svrhu sufinanciranja troškova promocije gospodarstvenika Krapinsko-zagorske županije na različitim događanjima u zemlji i inozemstvu, kao što su sajmovi, poslovni susreti, konferencije i sl. Za start-up tvrtke osiguravaju se sredstva za subvencioniranje korištenja prostora Poduzetničkog inkubatora KZŽ.
U tijeku je izgradnja Poslovno-tehnološkog inkubatora županije vrijednog oko 34 milijuna kuna i sufinanciranog dijelom sredstvima iz fondova EU. Partneri na projektu su Poduzetnički centar Krapinsko – zagorske županije te grad Krapina i REGEA-a, a suradnici su i lokalne jedinice i Veleučilište “Hrvatsko zagorje“. Uključeni u pripremu su bili i Gospodarska i Obrtnička komora i Zavod za zapošljavanje te svi dionici koji su u kontaktu s poduzetnicima. Samim projektom predviđeno je da početkom 2020.godine završava uspostava Poslovno – tehnološkog inkubatora u Poslovnoj zoni Krapina Nova – Zapad koji će biti površine 2.040 kvadrata na parceli od 8.000 kvadrata. U prizemlju će se nalaziti pet inkubacijskih prostora za proizvodne djelatnosti. Bit će to modularne prostorije koje će se moći prilagoditi ovisno o potrebama. Na prvom katu nalazit će se osam inkubacijskih prostora za uslužne djelatnosti, a bit će tu i zajedničke prostorije, poput sale za sastanke i multifunkcionalne dvorane, s oko 150 mjesta, a bit će opremljena najsuvremenijom informacijsko – komunikacijskom tehnologijom. U sklopu inkubatora poduzetnicima će na raspolaganju biti mentori s iskustvom, radionice i treninzi kao jedna od poluga za uspješnosti njihovog biznisa.
Sve te mjere za poduzetnike, rezultirale su time da danas Županija broji velik broj jakih pretežito izvoznih tvrtki, ali i malih i srednjih tvrtki, te obrta. Najjača je prerađivačka industrija, koja oko 70 posto proizvodnje izvozi, gdje i ostvaruje polovicu prihoda. Ta industrija sudjeluje s oko 50 posto u prihodima Županije. Najveći broj poduzetnika nalazi se u gradovima Krapini, Zaboku i Oroslavju te općinama Sveti Križ Začretje i Bedekovčina. Brojčano ih je preko dvije tisuće i zapošljavaju preko 20 tisuća radnika.
Nadalje, kaže župan Željko Kolar, Krapisnko-zagorska županija ima najveći broj novozaposlenih nakon Zagrebačke županije, pokrivenost izvoza uvozom je 180 posto.
Županija kao središte razvoja obrta, malog i srednjeg poduzetništva nastoji u kontinuitetu raznovrsnim programima usmjeriti mlade ljude na upis u strukovne programe obrazovanja za kojima postoji povećana potražnja na području Županije te dobra perspektiva za zapošljavanje i ekonomsku sigurnost. Činjenica je da se s oporavkom i rastom gospodarstva povećava i potražnja za radnicima, no veliki problem je pronalazak kvalificirane radne snage u pojedinim deficitarnim zanimanjima zbog neusklađivanja obrazovnog sustava sa tržištem rada. Upravo zbog toga KZŽ stipendira učenike koji upišu deficitarna zanimanja kako bi se što više uskladili s potražnjom na tržištu rada. U ožujku su poslodavci prijavili gotovo 600 potreba za radnicima, što je oko 18 posto više nego u veljači. Najmanje ljudi u posljednje dvije godine iz Hrvatske se iselilo iz KZŽ, a to je vezano za novo zapošljavanje.
www.sjever.hr/zupan.hr 03.05.2019.
