Toplinski val i dalje ne popušta u Hrvatskoj i ostatku južne Europe. Najviše temperature, koje bi u nekim zemljama poput Francuske, Italije, Španjolske i Portugala mogle dosegnuti i 40°C, očekuju se u sljedećim danima. I Hrvatska je pod utjecajem ovog vala vrućine, koji bi se mogao zadržati do kraja idućeg tjedna. Glavni razlog za ovakve vremenske uvjete je pojava poznata kao toplinska kupola prenosi index.hr.
Što je toplinska kupola?
Radi se o atmosferskoj pojavi u kojoj se velika količina toplog zraka zadržava nad određenim područjem, bez mogućnosti uzdizanja, što dovodi do iznimno visokih temperatura. Inače bi se topli zrak uzdigao, ali jak visoki tlak ga „pritišće“ prema tlu i sprječava njegovo širenje.
Kako nastaje toplinska kupola?
Takvi visinski sustavi funkcioniraju poput nevidljivog pokrova – sprječavaju hlađenje zraka i njegovo miješanje. Atmosferski fizičar Branko Grisogono pojašnjava da ovakve pojave nastaju kad visinski vjetrovi poput mlaznih struja oslabe, što je sve češće uslijed klimatskih promjena.
Efekt začaranog kruga
Sunce zagrijava tlo, tlo potom zagrijava zrak, a zbog blokade visinskog strujanja, taj zrak ostaje zarobljen pri tlu, gdje se dodatno zagrijava. Zbog visokog tlaka nema ni oblaka ni kiše, pa se cijeli proces pojačava – područje ostaje suho i izloženo suncu.
Ekstremni primjer
Godine 2021. zapadni dijelovi SAD-a i Kanade doživjeli su iznimne temperature, preko 40°C, s tragičnim posljedicama – mnogi zdravstveni problemi i veliki broj šumskih požara.
Toplinske kupole bit će sve češće i duže
Znanstvena istraživanja potvrđuju da će se ovakve pojave događati sve češće i trajati dulje. Prema studiji u časopisu Nature Climate Change, ako globalna temperatura poraste za 2°C, ekstremne toplinske kupole mogle bi se događati svakih deset godina. To je povezano s interakcijom između suhoće tla i atmosfere, što dodatno pojačava vrućine.
Klimatske promjene i urbanizacija
Prema Bulletinu atomskih znanstvenika, vjerojatnost formiranja toplinskih kupola već je danas pet puta veća nego ranije. Klimatske promjene mijenjaju strujanja u atmosferi – visoki tlak traje dulje, a mlazne struje slabe. Urbanizacija dodatno pogoršava situaciju jer beton i asfalt pojačano upijaju toplinu, čime se u gradovima stvara efekt urbanog toplinskog otoka.
Manjak refleksije i vlage
Otapanjem polarnog leda smanjuje se reflektivnost Zemljine površine, pa više sunčeve energije ostaje zarobljeno. Suše i isušeno tlo dodatno pogoduju nastanku toplinskih kupola jer nema isparavanja koje bi moglo hladiti zrak. Sve to produžuje trajanje vrućina.+
Koliko dugo mogu trajati toplinske kupole?
Zbog klimatskih promjena, toplinske kupole mogle bi se zadržavati nad određenim područjima sve duže. Kako se polarni krajevi zagrijavaju brže od ostatka planeta, smanjuje se razlika u temperaturama i tlakovima između polova i ekvatora. Zbog toga visinske struje slabe, a kretanje atmosferskih sustava usporava.
Kao rezultat, polja visokog tlaka koja uzrokuju toplinske kupole mogu ostati „zaključana“ na istom mjestu danima, pa i tjednima. Istovremeno, sve češće i dugotrajnije suše dodatno isušuju tlo i smanjuju količinu vlage u zraku, čime se dodatno jača visoki tlak i produljuje trajanje ekstremne vrućine.
Foto: arhiva