Ludbreg je u srijedu svečano obilježio dvije velike obljetnice: 1100 godina Hrvatskog Kraljevstva te 100 godina Ludbreške lipe, stabla koje već jedno stoljeće čuva sjećanje na posvetu iz 1925. godine i simbolizira slobodu, snagu i trajnost hrvatskog naroda.
Program je započeo na Trgu Sv. Trojstva, gdje je uz kratki prigodni protokol postavljena nova spomen-ploča uz lipu koja je spomen lokalnoj poviejsti. Središnji dio događanja preselio se u Arheološki park Iovia, gdje je održan stručno-edukativni program i tematska izložba posvećena ludbreškoj kulturnoj i prirodnoj baštini.
- Kraljevina je dugo godina bila u tom statusu i imala sva prava biti dio europske zajednice država. Bio je to poseban povijesni trenutak, ali svaki je trenutak jednako važan, kao i ovaj danas, kad obilježavamo stotu obljetnicu toga događaja. Tom prigodom ovdje na trgu postavljamo pločicu koja će podsjećati koliko je taj trenutak bio važan. Naša lipa nije u najboljem stanju, ali je u postupku liječenja i trebala bi trajati još mnogo godina, kao i naša država, Republika Hrvatska: suverena, samostalna i snažna u zajednici europskih i svjetskih - rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić.
U prvom izlaganju, „Lipa u slavenskoj kulturi", predavačica Anja Štefančić podsjetila je kako je upravo lipa 1925. godine zasađena na ludbreškom trgu u čast tisućite obljetnice Hrvatskog kraljevstva. Naglašena je njezina simbolika u književnosti i ikonografiji, kao i činjenica da je „lipa" donedavno bila novčana jedinica u Hrvatskoj. Uspostavljena je veza između mitoloških slojeva (Svarog, sveti gajevi) i jezično-etnoloških tragova (Belaj, Katičić), uz zaključak da je kult lipe najizraženiji kod zapadnih Slavena te u dijelu južnih Slavena, gdje lipa tradicionalno služi kao mjesto okupljanja i odlučivanja.
Drugo izlaganje koje jej pripremio Milivoj Dretar dalo je pregled Sokolskog pokreta, od začetnika Miroslava Tyrša i Jindřicha Fügnera do širenja kroz sletove, sokolane i uključivanje žena u vježbe. Pokret je predstavljen kao spoj tjelovježbe, građanskog odgoja i nacionalnog osvješćivanja.
Jelena Koprek iz Muzeja grada Ludbrega rekonstruirala je lokalnu priču: osnivanje Hrvatskog sokola 1924., vježbanje u Sokolani u Dvorcu Batthyány, jak rvački odjel, te proslavu 1925./26. s povorkom, blagoslovom lipe, javnim vježbama i večernjom pučkom zabavom. Zabilježeno je i sudjelovanje Ludbrežana na svesokolskom sletu u Pragu 1932., kao i širenje seoskih četa po okolici.
Maja Kovačić iznijela je rezultate pregleda 22. travnja 2025. na velikolisnoj lipi te istaknula kako je vitalitet stabla dobar, ali su u zoni glavne račve uočena truležna žarišta. Preporučene su mjere: postupno rasterećenje krošnje kroz deset godina, potporna struktura i biološka zaštita uz redovito praćenje.
Uz predavanje je otvorena fotografska izložba „Ludbreške lipe" koju je priredio Miroslav Vađunec.
Događaj je potvrdio stoljetni duh zajedništva pod krošnjom lipe koja uspješno odolijeva izazovima.