Kako predviđaju meteorolozi stiže nam hladni zračni val sa sjevera koji bi mogao do vikenda donijeti temperature i do 15°C ispod prosjeka za ovo doba godine.
Takav razvoj situacije mogao bi potrajati nekoliko dana, a jedina mogućnost ublažavanja hladnoće leži u eventualnom širenju anticiklone prema Hrvatskoj. Iako su ovakvi vremenski obrasci uobičajeni zimi, proljetni prodori hladnoće mogu prouzročiti probleme, posebno za poljoprivredu, piše portal 24 sata.
Promjenu vremena najavljuje i meteorolog HRT-a Zoran Vakula koji je objavio i dugoročnu prognozu za proljeće i ljeto.
- Ostvare li se trenutačno najvjerojatnije dugoročne prognoze - u nastavku proljetnih mjeseci - travnju i svibnju - valja nam se prilagoditi podjednakom "meteoritmu" kao i prošlih mjeseci - razmjerno toplom te u većini krajeva kišovitom vremenu, barem u smislu ukupne mjesečne količine oborine, što nužno ne znači da će biti puno dana s oborinom. Iznadprosječnost se može dogoditi padne li obilnija kiša u samo nekoliko dana, a većina ih ostane suho. Pouzdanije prognoze po danima, osobito oborine, moguće su samo u kratkoročnijem razdoblju - tvrdi Vakula.
- Razmjerno toplo vjerojatno će biti i u svibnju, ali se još ne može pouzdanije prognozirati hoće li i ako da - kada - doći do hladnijih razdoblja. Stoga nam se, za sada, samo valja nadati da neće biti jačih zahladnjenje i mraza ni tijekom mnogima poznatim "ledenim svecima", ni kasnije.
Dugoročne prognoze nastavljaju dosadašnju "meteopriču" te daju ne samo povećanu, nego i razmjerno veliku vjerojatnost, veću od 80 posto za pozitivno odstupanje od prosječne srednje sezonske temperature zraka. Naravno, to nužno ne znači da će biti toplinskih valova koji mogu djelovati na zdravlje, pa čak ni da će biti puno vrućih dana - onih s najvišom temperaturom zraka 30,0 °C i višom - ali ne treba čuditi dogode li se. Unatoč silnom napretku u prognoziranju, umjetnoj inteligenciji i dr. - prognoze takvih pojava nisu dovoljno pouzdane za dugoročna razdoblja.
Ni prognoze ukupne sezonske količine oborine nisu od velike pomoći jer ne samo što ne upućuju na znatnija odstupanja od prosjeka, nego je i poznata znatno manja pouzdanost prognoza oborine u usporedbi s temperaturom, pogotovo kod mogućih intenzivnih ljetnih pljuskova, tijekom kojih u samo nekoliko sati može pasti velika količina oborine, piše Vakula za HRT.