Na Špiranec brijegu u Bedekovčini održano je središnje županijsko obilježavanje Dana antifašističke borbe Krapinsko-zagorske županije, a kojem je prethodilo polaganje vijenaca i paljenje svijeća kod spomenika u Zaboku i Pregradi. Počast antifašističkim borcima je odala delegacija Županije predvođena županom Željkom Kolarom te predstavnici općinskih i gradskih vlasti.
Tom je prilikom naglašeno kako je uloga antifašizma u novijoj europskoj povijesti iznimno važna, a antifašistički pokret je odredio demokratsku budućnost Europe. Hrvatska je bila među prvim zemljama u kojima je došlo do organiziranog ustanka protiv nacizma i fašizma, gdje je došlo do pridruživanja pokretu bez kojeg ne bi bilo današnje Europe, a koji je utkan u temelje moderne i demokratske Hrvatske. Na čelu tog pokreta je bio Josip Broz Tito, čija je borba protiv fašizma postavila temelje za budući razvoj demokracije u Europi.
Naglašeno je i kako tragedija koju smo doživjeli u prošlosti treba služiti kao opomena koja će nas konstantno podsjećati na nužnost očuvanja društva u kojem se poštuju temeljne ljudske vrijednosti i u kojem svi imaju jednaka prava, bez obzira na spol, vjeru ili nacionalnost.
Krapinsko - zagorski župan, Željko Kolar kazao je da uvijek postoji opasnost od fašizma i politika koje su usmjerene protiv prava i sloboda drugih nacija, vjera i privatnih odabira.
- Na nama je da se kroz društvo, kroz obrazovnih sustav, javne institucije jasno odredimo oko tih stvari i jasno zauzmemo svoj stav. I danas ovdje na Špiranec bregu gdje je formirana prva Partizanska četa dajemo počast svim borcima, a vezano za 22. lipnja i osnivanje prvo partizanskog odreda u šumi Brezovica kod Siska koja je bila prva organizirana oružana postrojba u tada porobljenoj Jugoslaviji - kazao je Kolar.
Dodao je i kako se radi o ljudima koji su imali veliku hrabrost i viziju i koji su se nakon napada Njemačke na Sovjetski savez odlučili suprotstaviti jednom takvom neprijatelju.
- Antifašistička borba pod vodstvom našeg Zagorca, Josipa Broza Tita, a i prvi hrvatski predsjednik je također bio u Partizanima kao najmlađi Titov general, dovoljno govori o tome koliko su naši ljudi ponovno bili dalekovidni, koliko su im pravica i privatne slobode bile na prvom mjestu u jednom vrlo neizvjesnom vremenu. Ako zbog ničeg drugog, zbog toga bi im trebalo odati počast - poručio je Kolar dodavši kako su zahvaljujući antifašističkoj borbi hrvatski predsjednici u prvom redu na svjetskim i europskim događajima jer Europa cijeni doprinos antifašističke borbe na području bivše Jugoslavije i sada na području Republike Hrvatske.
Načelnik Bedekovčine, Željko Odak je pak podsjetio kako je upravo na brdu iznad Bedekovčine, u klijeti Špiranca, 1942. godine formiran prvi Zagorski partizanski odred.
- 1976. tu je postavljen spomenik partizanima koji su osnovali taj odred. Općina Bedekovčina poštuje te tekovine pa tako uređujemo i održavamo ovo mjesto i vodimo brigu o njemu - rekao je načelnik Odak.
Zastupnik u Europskom parlamentu, Marko Vešligaj istaknuo je kako je Europska unija nastala na temeljima antifašizma, kada su se, kako je rekao, države nakon strahota Drugog svjetskog rata, odlučile udružiti i surađivati.
- Antifašizam je duboko ukorijenjen u suvremenoj Europi, ali i u temeljima moderne Republike Hrvatske. Preambulom Ustava jasno je istaknuto da je današnja Hrvatska nastala na temeljima ZAVNOH-a i antifašističke borbe. Dan antifašističke borbe, 22. lipnja, dan je kada se prisjećamo hrabrih ljudi koji su, odmah nakon napada nacističke Njemačke na tadašnji Sovjetski Savez, ustali i borili se četiri godine protiv najvećeg zla u povijesti čovječanstva, njemačkog nacizma i talijanskog fašizma koje smo na kraju i pobijedili. Nakon toga dobili smo Republiku unutar tadašnje jugoslavenske federacije. Ustavom iz 1974. godine je omogućena Hrvatska kao federalna jedinica u sklopu Jugoslavije s pravom na samoopredjeljenje koje je ostvareno na izborima 1990. godine i kasnije pobjedom u Domovinskom ratu - zaključio je Vešligaj.