Svaki dan na svijetu se popije više od dvije milijarde šalica kave. U Zagrebu, u središtu grada, cijene se najčešće kreću između dva i tri eura, što je za većinu građana ujedno i granica koju su spremni platiti u kafiću prenosi net.hr.
Kako prenosi net.hr, prolaznici su istaknuli da je, s obzirom na hrvatski standard, tri eura primjerena cijena koju bi trebalo zadržati. Neki su dodali i da, ako kava bude skuplja, kuhat će je kod kuće, dok je jedna prolaznica poskupljenje iznad tri eura opisala kao„bolesno“.
I na svjetskom tržištu situacija nije ništa bolja cijena kave u posljednjih pet godina porasla je čak 370 posto i dosegnula rekordne razine. Glavni razlog tome su klimatske promjene koje smanjuju prinose, dok potražnja stalno raste.
- Kad klimatski uvjeti smanje urod, cijena automatski skače. S jedne strane sve je više potrošača, a s druge strane proizvodnja pada i zalihe se tope - objašnjava proizvođač i distributer kave Robert Pudić.
Kava se uzgaja unutar tzv. „pojasa kave“ (coffee belt) područja oko ekvatora gdje rastu vrste arabica i robusta. Idealni uvjeti uključuju temperaturu od 18 do 24 °C, visinu između 600 i 2000 metara i dovoljno padalina. Najveći proizvođač je Brazil s oko 36 posto svjetske proizvodnje, slijedi Vijetnam sa 17 posto, Etiopija sa 6,5 posto, Indonezija sa 6 posto i Kolumbija s oko 5 posto - ukupno, tih pet zemalja proizvodi gotovo 70 posto svjetske kave.
Unatoč sušama i toplinskim valovima, tržište bi se u Brazilu i Vijetnamu moglo donekle stabilizirati jer proizvođači prelaze s osjetljivije arabice na otporniju robustu koja sadrži više kofeina.
- Robusta daje plod već nakon tri godine, dok arabici treba oko šest. Također, ima veći prinos po stablu. Zato u industriji očekujemo da bi se cijene mogle blago smanjivati, ali ne značajno – tržište će ostati na sadašnjim razinama - objašnjava Pudić.
U Hrvatskoj dodatni problem predstavlja porezno opterećenje. Na kavu se, kroz PDV i posebni porez, obračunava više od 30 posto, dok je u Sloveniji stopa svega devet posto. Poslodavci upozoravaju da se s jedne strane cijene kave u trgovinama ograničavaju, dok se s druge strane u ugostiteljstvu tretira kao luksuz.
Zbog straha od nestašice, sve se više eksperimentira s alternativama poput cikorije, a belgijski startup pokušava napraviti „kavu“ od mahunarki. Stručnjaci ipak poručuju da nijedna biljka ne može u potpunosti zamijeniti okus prave kave.
Prema procjenama Međunarodne organizacije za kavu, iduće bi godine cijena mogla porasti za dodatnih 4 do 7 posto no hrvatski kavopije to bi, čini se, još uvijek mogli prihvatiti.
Foto: arhiva