Gradonačelnica Zlatara i saborska zastupnica Jasenka Auguštan-Pentek (SDP) u svom je izlaganju na sjednici Hrvatskog sabora, održanoj u srijedu, govorila o minimalnoj plaći u Hrvatskoj i prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o minimalnoj plaći koji bi na snagu trebao stupiti od 1. siječnja 2025. godine.
– Moramo biti potpuno jasni, ovakav prijedlog je podcjenjivajući za ljude s minimalnom plaćom i povećanje nikako nije dovoljno da bismo mogli očekivati da će građani živjeti bolje. Minimalna plaća za 2024. godinu iznosi 840 eura bruto, što je oko 670 eura neto za 2024. godinu. U usporedbi s našim susjedima poput Slovenije gdje je minimalna plaća 1250 eura, ili Njemačke gdje je ta minimalna plaća čak 2150 eura, jasno je da naši radnici ne primaju dovoljno za dostojan život – istaknula je Auguštan-Pentek.
Dostojanstvo radnika, ustvrdila je, očito nije prioritet ove Vlade koja se pravi slijepa na činjenicu da troškovi života rastu – od cijena mesa, jaja, grijanja ili najma stana. Jasno je tom prilikom naglasila da minimalna plaća mora pratiti troškove rasta života.
– Živim u županiji koja graniči sa Slovenijom. Ljudi iz moje županije idu po osnovne namirnice u Sloveniju jer su tamo upola jeftinije. Zamislite, jeftinija je potrošačka košarica tamo gdje građani imaju minimalnu plaću veću za 410 eura bruto. Prema istraživanjima, više od 50 posto radnika u Hrvatskoj koji su na minimalnoj plaći imaju poteškoća u spajanju kraja s krajem. To je neprihvatljivo – poručila je SDP-ova saborska zastupnica.
S nova dva kriterija, dodala je, od kojih je promjena u kupovnoj moći zapravo već na neki način izražena kroz kriterij inflacije i kretanjem produktivnosti, pokušava se stvoriti okvir za pravedniju minimalnu plaću.
– Međutim, pravedno bi bilo samo da je to automatizirano kao u susjednoj i drugim zemljama. Ima li smisla da se s ovakvim promjenama na tržištu i s obzirom na nepredvidivosti, jednom godišnje određuje minimalna plaća na temelju dobre volje pojedinca, a u međuvremenu naši radnici žive na rubu siromaštva? Radnice i radnici koji doprinose ovoj zemlji svojim radom, zalaganjem, plaćanjem poreza. A mi, na koji način im vraćamo? – pita se Auguštan-Pentek i poručuje da ni jedan radnik ne smije živjeti na granici siromaštva.
Kao pozitivan primjer navela je automatsku indeksaciju minimalne plaće koju je uvelo pet država članica Europske unije te pozvala da i Hrvatska usvoji ovu dobru prasku budući da se hrvatski političari vole hvaliti i povoditi za razvijenim državama.
– Što je dostojanstvena plaća u Hrvatskoj? Prema procjenama, mogli smo čuti da bi ona trebala iznositi 1800 eura neto, dok je naš minimalac 670 eura za 2024. godinu, a uz povećanje koje nam slijedi, bit će 750 eura. Ova situacija stvara siromaštvo, izolaciju i osjećaj manje vrijednosti. Naša Ustavom zagarantirana prava na dostojanstven život moraju se vidjeti i u primjeni i u stvarnom životu – kazala je saborska zastupnica, dodavši da je nadzor nad primjenom zakona također ključan kako bi se osiguralo poštivanje prava radnika.
Podsjetila je također da je osnovano novo Ministarstvo demografije i useljeništva, od kojeg još nismo imali priliku čuti najavu njihovog stava ili vidjeti borbu za ovaj ključni segment demografske obnove.
– Moramo se zalagati za sustav koji će osigurati da minimalna plaća bude dostojanstvena, da se poštuju prava i da svatko u Hrvatskoj može živjeti dostojanstveno – zaključila je saborska zastupnica Jasenka Auguštan-Pentek.