Ljepota i jednostavnost, bjelina i čistoća čipke kao jednoga od tekstilnih materijala otkriveni su u renesansno doba. Upravo u to vrijeme, dakle u 15. stoljeću, čipka je nastala u kolijevci renesanse – talijanskoj Veneciji. Odande se taj fenomen proširio cijelom Europom, a svaka je zemlja razvila svoju tradiciju, utkala svoju povijest u čipku.
U Hrvatsku je čipkarstvo došlo s redovnicima i u početku bilo vezano uz njih i plemiće koji su prenijeli svoja znanja izrade čipke na puk. S vremenom i trudom revnih čipkarica, koje su razvijale i prenosile svoja znanja i ljubav prema čipci na pokoljenja, čipka je postala dio hrvatske etnografske baštine, nezaobilazan ukras na tradicijskoj odjeći i platnenoj posteljini, a krasila je i crkvene oltare.
Hrvatska je obogaćena trima posebnim tradicijama čipkarstva u Lepoglavi, na Pagu te na Hvaru, a mi ćemo se ovoga puta koncentrirati na nama najbližu i nama najljepšu – Lepoglavsku čipku.
Višestoljetna tradicija izrade čipke na batiće u lepoglavskom kraju iznjedrila je i do danas očuvala osebujan oblik čipkarstva, koji u prvom redu zahvaljujemo nadarenosti Danice Brossler. Njezinu nadarenost slijedi velik broj vrijednih žena – čipkarica koje su njezine zamisli znale pretočiti u gotov proizvod koji danas prepoznajemo pod nazivom lepoglavska čipka.
Zadruga lepoglavske čipke
Izradu lepoglavske čipke godinama njeguje Zadruga lepoglavske čipke, a njezinu upraviteljicu Karmen Šoštarić, pitali smo s kojim je ciljem i kada osnovana Zadruga.
-Zbog bojazni da će čipkarstvo pasti u zaborav jer je svega nekoliko čipkarica starije životne dobi u to vrijeme izrađivalo čipku, na inicijativu Grada Lepoglave 24. siječnja 2003. godine čipkarice osnivaju Zadrugu lepoglavske čipke, kao krovnu organizaciju koja će se baviti lepoglavskim čipkarstvom, odnosno (proizvodnjom i prodajom lepoglavske čipke, njezinom promocijom u zemlji i svijetu. U to vrijeme prva generacija čipkarica završava verificirani tečaj izrade čipke koji je provodilo POU Đuro Arnold iz Ivanca. Od osnivanja do današnjih dana, kroz Zadrugu je prošlo oko 120 čipkarica, koje su svoj gospodarski interes ostvarivale u sklopu zadruge. Te godine zadruga je izdala katalog lepoglavske čipke i dala izraditi i ekskluzivnu ambalažu u četiri različite veličine za opremu čipki – kazala nam je upraviteljica.
Danas zadruga broji dvadesetak aktivnih čipkarica, a imaju i šest počasnih članica koje zbog visoke životne dobi više ne rade čipku. Kako Zadruga preuzima samo čipke visoke kvalitete koje dobivaju markicu, njezine članice su čipkarice s višegodišnjim iskustvom u izradi, žene od oko 40 do 80 godina starosti.
Čipkarica ima, a čipkara?
-S obzirom da imamo već u vrtiću program za izradu čipke od 4. godine te u OŠ Ante Starčevića u Lepoglavi čipkarsku grupu i zadrugu Stezica, u toj dobi ima i dječaka koji se uključuju u izradu čipke, no po završetku osnovne škole to prestaje – kazala nam je Šoštarić.
Naglasila je da su potrebno vrijeme da se nauči izrada čipke, pogotovo zahtjevnih tehnika prebacivanja batića, najbolje procijenile starije čipkarice. Prema njima, izrada čipke se uči cijeli život.
-U programu tečaja od 180 sati uče se sve tehnike, od osnova do izrade majstorskih motiva, ali dalje treba svakodnevno vježbanje i usavršavanje. Unatrag nekoliko godina udruga Ekomuzej Lepoglava, čija sam predsjednica, provodi praktično-edukativne radionice za obnovu starih nacrta i čipki te savladavanje složenih čipkarskih motiva, koje financiraju Varaždinska županija i Ministarstvo kulture i medija. Ima nekoliko mlađi osoba, izuzetno talentiranih za izradu čipke, i zahvaljujući Gradu Lepoglavi ponovo se ove godine radi na programu osmišljavanja načina kako te mlade talente zadržati da po završetku školovanja nastave izradu čipke. Živimo u svijetu nedostatka viška vremena za aktivnosti koje traže nekoliko sati odricanja dnevno, a za izradu čipke to je potrebno. Teško je mladima uz sve obaveze školovanja i sličnog odvojiti dnevno još nekoliko sati za izradu čipke. Mora postojati kombinacija ljubavi prema rukotvorstvu i stvaranju, a isto tako talent za izradu čipke. Kad bi iz svake generacije ostale dvije čipkarice, smatram da se višestoljetna tradicija izrade čipke u Lepoglavi ne mora bojati opstojnosti – naglasila je Šoštarić.
Zadruga lepoglavske čipke organizira radionice za osobe koje imaju predznanje u izradi čipke, a trenutno su aktualne radionice u Domu klutlure u Lepoglavi, popularnom TKIC-u, koje se odvijaju srijedom od 18 do 21 sat.
Zadruga redovito sudjeluje na izložbama i osvaja brojna priznanja
Zadruga lepoglavske čipke ima višegodišnju dobru suradnju s hrvatskim čipkarskim centrima, pa svake godine redovito sudjeluju na njihovim izložbama i festivalima čipke. Što se tiče međunarodne kulturne suradnje, svake godine sudjeluju na međunarodnim izložbama širom Europe, pa su tako ove godine sudjelovali na izložbi u Mađarskoj, a predstoje im još izložbe u Sloveniji, Portugalu,Slovačkoj i Italiji. Te programe sufinancira Ministarstvo kulture i medija, a provodi Ekomuzej Lepoglava.
-Unatrag dvadesetak godina Zadruga je za svoj rad dobila mnoga priznanja i nagrade. Spomenimo samo da je Zadruga lepoglavske čipke 2012. proglašena najuspješnijom zadrugom u Hrvatskoj. Godine 2004. Zadruga dobiva “Zeleni cvijet” za cjelovitost i originalnost suvenirske
ponude.Na najvećem festivalu čipke u svijetu u ruskoj Vologdi, lepoglavska čipka osvaja 1. mjesto. Nadalje, 2015. godine naša čipkarica Bara Bačak, na međunarodnom natječaju u Vologdi dobiva posebnu diplomu za profinjenost i tradiciju lepoglavske čipke, a radi se o ruskom predlošku motiva ptice, izrađenom tehnikom izrade lepoglavske čipke iz konca visoke finoće. Lani je Zadruga dobila Plaketu grada Lepoglave za doprinos ugledu i promociji Grada Lepoglave u zemlji i inozemstvu – pohvalila se upraviteljica.
Stari sjaj čipki je svakako vratio Baby Lasagna
Prema riječima Karmen Šoštarić, nakon dočeka Baby Lasagne na trgu ljudi su ih počeli ispitivati je li lepoglavska čipka bila grafički dizajn na pozornici.
Za Dnevnik.hr istaknula je kako nije riječ specifično o lepoglavskoj čipki, već nečem vrlo sličnom.
-Od prije znamo da su lepoglavska, paška i hvarska čipka na UNESCO-voj listi nematerijalne baštine čovječanstva. I smatramo da je ovo bila odlična promocija kako za čipku tako i za tu UNESCO-vu povelju – rekla je Šoštarić.
Jedna od majstorica čipke Štefica Špiljak jako je ponosna na našeg ovogodišnjeg predstavnika i njegovu promociju ove tradicije.
-Pozivamo Baby Lasagnu da nas dođe posjetiti tu u Lepoglavu, a možemo mu i načipkati što god poželi – rekla je Špiljak.
Međunarodni festival čipke ove godine u svom 28. izdanju
Pripreme za 28.međunarodni festival čipke koji će se održavati u Lepoglavi od 13. do 15. rujna su u tijeku.
-Do sada su svoj dolazak na festival potvrdili svi hrvatski čipkarski centri, a od stranih zemalja Slovenija, Slovačka, Belgija, Malta, Mađarska, BiH, Crna Gora, Španjolska, Bugarska, Austrija, Velika Britanija. Ove godine zemlja partner nam je Republika Turska. Program izložbi će biti jako bogat kao i svake godine – otkrila nam je Karmen Šoštarić.
Uvjereni smo da će Festival, kao uostalom svake godine, donijeti mnogo toga zanimljivog, uz pokoje atraktivno iznenađenje, a više o programu doznat ćemo i prenijeti vam nekom drugom prilikom.
a.kučić/sjever.hr
19.05.2024.
