Ukrajinski poduzetnik Jurij Kosiuk, prozvan „europskim kraljem piletine”, kako piše HRT, u Komarnici Ludbreškoj gradi prvu od planiranih triju farmi pilića.
Inače, riječ je gospodarstveniku koji je prije četiri godine preuzeo tvrtku Perutninu Ptuj, čime je poslao i vlasnik Perutnine Ptuj – Pipo iz Čakovca. Drugu farmu planira graditi na zemljištu između ludbreških prigradskih naselja Apatije i Slokovca, dok će treća niknuti sljedeće godine na području Općine Legrad u Koprivničko-križevačkoj županiji.
– Našli smo se tu s Perutninom, odnosno Pipom Čakovec, koji su iskazali želju da i na području grada Ludbrega pokrenu novi ciklus ulaganja u proizvodnju pilića i piletine. Nadam se da će se ta proizvodnja produbiti i da će osim farmi niknuti i proizvodnja i prerada mesa te da će se priča zaokružiti – rekao je za HRT gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić.
Mali proizvođači ipak ne dijele takav entuzijazam inozemnim ulaganjima. Dražen Čurila, predsjednik Odjela za peradarstvo Hrvatske poljoprivredne komore, ističe zabrinutost zbog potencijalno negativnih utjecaja na male proizvođače.
– U Poljoprivrednoj komori upozoravamo na to da postoje domaći proizvođači koji već desetljećima kroz generacije proizvode piletinu. Piletina je sektor koji u stočarstvu najbolje stoji. Proizvodimo više od 90 posto potreba za piletinom u Hrvatskoj – ističe Čurila.
Ovdje se postavlja i pitanje proizvodnje hrane za sve te peradarnike. Zahvaljujući domaćem uzgoju pilića, dobro su poslovali i hrvatski ratari. Domaća pšenica i kukuruz lako su pronalazi put na tržištu.
– Ukrajina je prije rata, a i sada je, veliki izvoznik žitarica. Ukidanjem svih carina i poreza na uvoz ukrajinske robe došlo je do velikih poremećaja na tržištu i svi se borimo da to prestane da možemo normalno funkcionirati unutar EU-a. Ovo su dampinške cijene i nitko tome ne može konkurirati. To je sad važeće do šestog mjeseca, a nadamo se da se te mjere neće produživati. Ne samo Hrvatska, niti druge zemlje, poput Slovenije i Austrije, ne gledaju na to baš blagonaklono. Pitamo se, hoće li za hranidbu pilića uopće biti potrebe za hrvatskom pšenicom i kukuruzom – zaključuje Čurila.
Foto: ilustracija/pixabay
sjever.hr/hrt.hr
18.01.2024.
