U Muzeju krapinskih neandertalaca u Krapini predstavljeni su rezultati rada Muzeja Hrvatskog zagorja za 2023. godinu te su najavljeni programi i projekti u 2024. godini.
Opet jedna lijepa i impresivna brojka što se tiče posjetitelja koji su prošli kroz Muzeje hrvatskog zagorja. Ukupno su u 2023. godini imali 312.806 posjetitelja, što je 11.298 više nego u 2022. Rekordne brojke ponovno je ostvario Muzej krapinskih neandertalaca, gotovo 143 tisuće posjetitelja.
Godina koja je iza nas bila je za Muzeje obljetnička. Tako je obilježeno 450 godina Seljačke bune i 30 godina rada Muzeja Hrvatskog zagorja, kao najkompleksnije baštinske ustanove u ovom dijelu Europe. Također, obilježeno je i 50 godina Muzeja Seljačke bune, te 70 godina rada najstarijeg muzeja, Muzeja Staro selo Kumrovec.
Ravnatelj Muzeja Hrvatskog zagorja Jurica Sabol rekao je kako su uspjeli sukladno strateškom planiranju i zacrtanim planovima za prošlu godinu, ostvariti baš sve programe i projekte, ali i sve planirane investicije.
– Tijekom cijele godine u svih pet ustrojstvenih jedinica održavaju se pedagoški programi i projekti. Jedinstveni smo po pedagoškom projektu “Na konju u muzej”, koji je započeo 2022. godine. Odvija se tijekom listopada i studenog, a finale je obično početkom prosinca, oko svetog Nikole. Da je projekt pun pogodak pokazuje podatak da je prve godine njegove provedbe bilo 50-ak sudionika, a već prošle godine smo imali više od 170 djece u svih pet muzeja – istaknuo je Sabol i dodao kako je Muzej Staro selo Kumrovec imao tri tematske izložbe, od kojih je jedna bila gostujuća, Muzeja na otvorenom iz Srbije. Muzej je zabilježio značaj porast broja posjetitelja.
– Uz naš redovni rad moram istaknuti i odličnu suradnju s Općinom Kumrovec kao i turističkom zajednicom tog područja jer su organizaciji s njima organizirana i druga događanja poput WRC Croatia, Dan mladosti radosti, okupljanje luksuznih automobila, jubilarna Zagorska svadba, Eko-etno-fletno festival. Ono po čemu je Kumrovec prepoznatljiv je zaštićena arhitektura Hrvatskog zagorja. Lani smo uspjeli obnoviti i zamijeniti čak šest novih pokrova, pet od slame i jedan od betonskog crijepa. Uz potporu našeg osnivača, Ministarstva kulture i medija, investicija je vrijedna više od 60.000 eura. Kada smo zbrojili sve posjetitelje koji su bili na području Kumrovca, sve programe i posebna događanja, kumrovečki Muzej zabilježio je brojku od 97.448 posjetitelja, što ga čini drugim najposjećenijim muzejem u sastavu Muzeja Hrvatskog zagorja – naglasio je Sabol.
Galerija Antuna Augustinčića u Klanjcu je najmanje posjećena, ali i tamo je zabilježena lijepa brojka. Uz već tradicionalne izložbe koje se održavaju tijekom godine, Galerija u Klanjcu je jedina ustanova u kulturi koja u Hrvatskoj u rujnu obilježava međunarodni Dan mira.
– Treba istaknuti i izložbu mladih kipara. Naime, Galerija omogućava mladim kiparima s Akademije likovnih umjetnosti da svoje radove po prvi puta mogu predstaviti kroz muzejsku izložbu. Od investicija smo imali dopunske radove na novom studiju Galerije. Prošle godine smo u Galeriji imali 9977 posjetitelja, što je opet rast u odnosu na 2022. godinu – napominje ravnatelj Muzeja Hrvatskog zagorja.
Što se tiče Dvora Veliki Tabor tamo je bila jedna izložba, ali su se tijekom cijele godine odvijale razne aktivnosti, poput Međunarodnog festivala kratkometražnog filma koji se sada već kontinuirano održava 21 godinu. Također, različite kazališne predstave i po prvi puta ljetno izdanje Glumačkog festivala u Krapini, održane su i mnogobrojne radionice za djecu.
– Dvor Veliki Tabor je jedan od 10 dvoraca kojima je dodijeljen Zlatni Pin korisnika Googlea. To je jedno lijepo priznanje i medijska pažnja za Dvor Tabor, koji je ukupno zabilježio 39.950 posjetitelja u 2023. godini – kazao je Jurica Sabol i potom se osvrnuo na Muzej Seljačke bune, gdje je u zagrebačkom potresu stradao Dvorac Oršić i kroz Fond solidarnosti do 30. lipnja prošle godine napravljena je prva faza rekonstrukcijske obnove Dvorca, vrijedna više od 770 tisuća eura, a kompletno je obnovljena i muzejska čuvaonica. Muzej seljačkih buna u Gornjoj Stubici obišlo je 22.607 posjetitelja.
– Muzej krapinskih neandertalaca uvijek se istakne s najvišim brojkama, prošle godine je u njemu bilo čak sedam tematskih izložbi, što gostujućih, što autorskih. Ovdje u Krapini je jedna prapovijesna tema ispričana na jedan suvremen način, uz pomoć modernih tehnologija. Imamo i prvi hologram neandertalke u prirodnoj veličini. Na njemu je radila antropologinja Davorka Radovčić iz Hrvatskog prirodoslovnog muzeja. Postoji i multimedijska instalacija ledeno doba i novi info kiosci. Sve te investicije financiralo je Ministarstvo kulture i medija, a u Ljubljani smo primili i jedno lijepo priznanje za kreativne priče. Naša muzejska pedagoginja kolegica Lorka je s Udrugom Frum radila film na temu neandertalaca i bio je prikazan premijerno čak i u Brazilu – rekao je Sabol i dodao kako dobro surađuju s lokalnom zajednicom i Gradom Krapinom, te s obje osnovne škole, vrtićem i Srednjom školom Krapina.
Krapinski muzej ostvario je jednu lijepu rekordnu brojku od 142.824 posjetitelja.
– Nikada više prodanih ulaznica, preko 90 tisuća, i to samo onih koji su došli u muzejski postav. Kada sve to zbrojimo, brojka je impresivna. U pet muzeja tijekom 2023. godine radi se o brojci od 312.806 posjetitelja, to je otprilike porast od 4 posto ili 11.298 posjetitelja. Mislim da možemo biti zadovoljni i ponosni na rezultate. Zagorski muzeji su tri godine zaredom druga najposjećenija kulturna ustanova u Hrvatskoj, odmah iza Arheološkog muzeja Istre koji u svom sastavu ima i Arenu u Puli. Ove naše dislocirane lokacije, pet muzeja na području cijele županije itekako pridonose razvitku i kulturnog turizma i turizma Krapinsko-zagorske županije – prokomentirao je Jurica Sabol.
Što se tiče stranih posjetitelja, muzeje najviše posjećuju susjedi Slovenci, više od 20 tisuća, dok u Krapinu najviše dolaze i turisti iz Njemačke, Češke, Italije i Austrije. Drugi, odmah iza Slovenaca su državljani Sjedinjenih Američkih Država, bilo ih je nešto više od 11 tisuća i najviše posjećuju Galeriju Augustinčića u Klanjcu i Kumrovec, kojega ujedno dosta posjećuju i Izraelci, bilo ih je preko 700.
Od velikih investicija, ravnatelj Muzeja Hrvatskog zagorja u 2024. je najavio rekonstrukciju objekta Čurić, prikaz selskog domaćinstva u Muzeju Staro selo Kumrovec. Cilj je kompletna obnova objekta i otvorenje novog stalnog postava.
– Oprema se rustikalna dvorana u dvoru Veliki Tabor sukladno smjernicama stalnog postava, u Krapini je i dalje nastavak ulaganja u multimediju. Za Klanjec je planirana obnova kroz fondove EU, obnova infrastrukture stare galerije koja će 2026. isto obilježiti 50 godina rada. Prošle godine smo prijavili Muzej krapinskih neandertalaca na natječaj za Europski fond ministarstva turizma i sporta za nadogradnju Muzeja, prošli smo administrativne provjere, ali još čekamo rezultate. To je investicija od 3 i pol milijuna eura. Nekoliko dana prije Božića dobili smo i lijepi poklon od Vlade, ugovor o cjelovitoj i energetskoj obnovi Dvorca Oršić u Gornjoj Stubici, vrijedan je više od 7,1 milijun eura koji će rezultirati i novim stalnim postavom. Po prvi puta ćemo zatvoriti Muzej seljačkih buna i bit će zatvoren do 30. lipnja 2026. godine. Obnovit će se fasade, postaviti nova stolarija, energetski će se obnoviti dizalicama topline i solarnim panelima, postavit će se dizala za invalide, obnovit će se perivoj oko Dvorca, te ugraditi električna punionica za automobile – zaključio je Sabol.
i.belošević/sjever.hr 12.01.2024.
