Hrvatska je prva u Europskoj uniji po rastu cijena pekarskih proizvoda (20 posto) i rastu cijena zamrznutog voća (44 posto), druga po rastu cijene svinjetine (15 posto), četvrta po rastu cijene jaja (22 posto) i peta po rastu cijene krumpira (28 posto), piše portal Danas.hr
Iako je potrošačka košarica sve skuplja, u Hrvatskoj se, kao i u ostatku Europe, bacaju velike količine hrane, s time da se one dijele na one koje se neminovno moraju baciti i na one čije bacanje se moglo spriječiti.
U ozračju visokih cijena namirnica koje rastu posljednjih godinu dana, kao i velikih količina hrane koje se bacaju, istražili smo načine kako uštedjeti na hrani i ne bacati je u količinama u kojima ih bacamo.
Prema istraživanju koje je prošle godine provelo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, kada se gledaju podaci iz kućanstava, godišnje se baci 216,345 tona otpada od hrane, odnosno 53,6 kg po stanovnika. Od toga se 21,5 kg po stanovniku odnosi na hranu čije se bacanje moglo izbjeći.
Da se radi o velikom problemu pokazuje činjenica da otpad od hrane emitira 856 kt CO2 eq godišnje što čini 4,6 posto emisija stakleničkih plinova u RH. Jednaku količinu stakleničkih plinova emitira 415 tisuća automobila koji godišnje prijeđu 10 tisuća km.
Kao najveći razlog za bačenu hranu navedeno je da je kupljena odnosno pripremljena prevelika količina hrane. Prema istraživanju, najviše hrane baca se u Istri (61 kg po stanovniku), dok se najmanje baca u Slavoniji i Sjevernoj Hrvatskoj, gdje se po stanovniku prosječno baci 51 kg hrane.
Kako bi se što bolje izbjeglo bacanje hrane, najbolje bi bilo unaprijed planirati obroke i ne pripremati prevelike količine hrane. A u slučaju da vam i ostanu veće količine hrane, na internetu se mogu pronaći i mnogi recepti kako iskoristiti ostatke hrane od prošlog dana.
Slično je na umu imalo i Ministarstvo poljoprivrede, kada su u suradnji sa nekoliko srednjih škola osmislili knjižicu recepata za pripremu jela od viškova hrane koja se zove “Skuhat ću, neću baciti”. Kampanju protiv bacanja hrane provodi i tvrtka Dukat koja na svojim stranicama, između ostalog, donosi recepte kako najbolje iskoristiti ostatke hrane.
Pitate se kako najbolje smanjiti količinu otpadne hrane? Planirajte jelovnik i kupujte u skladu s njim. Zamrznite obroke i podijelite višak hrane. Prema istraživanju, manje količine otpadne hrane stvaraju oni koji je sami uzgajaju, stoga uzgojite sami svoju hranu, ukoliko ste u mogućnosti. Prije nego odlazite u kupnju namirnica, provjerite zalihe. I ono što mnogi ne znaju, razlikujte valjanost proizvoda između “Upotrijebiti do” i “Najbolje upotrijebiti do”.
„Upotrijebiti do“ oznaka je zdravstvene ispravnosti proizvoda i koristi se za lako kvarljive namirnice poput svježeg mesa, svježe ribe i sl. Nakon isteka datuma uz oznaku „Upotrijebiti do“ namirnicu nije preporučljivo koristiti.
Oznaka „Najbolje upotrijebiti do“ govori o datumu do kada su kvaliteta i organoleptička svojstva namirnice najbolja. Ova se oznaka koristi za tjesteninu, rižu, kolače, čokoladu, pahuljice i slične proizvode koji se mogu koristiti i nakon označenog datuma, ako su namirnice mirisom i okusom u redu.
foto – arhiva/Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
n.p.bajz/sjever.hr/Danas.hr
1.11.2023.
