Krapinsko – zagorska županija već treću godinu zaredom županijske pčelare podupire kroz dodjelu bespovratnih potpora, pa je tako i ove godine bio raspisan Javni poziv za dodjelu potpora namijenjenih očuvanju pčelinjih zajednica.
Potpora se dodjeljivala po košnici, odnosno pčelinjoj zajednici prijavljenoj u Evidenciji pčelara i pčelinjaka koja se vodi kod Hrvatskog pčelarskog saveza. Iznos potpore po košnici iznosila je minimalno 1,33 eura, a maksimalno do 3, 98 eura. S time da je korisnik mogao ostvariti maksimalnu potporu od 664 eura. Na natječaj je pristiglo 95 zahtjeva, od toga 8 zahtjeva nije prošlo administrativnu kontrolu.
Po pčelinjoj zajednici potpora je iznosila 2,65 eura, a dobilo ju je 87 korisnika i ona uključuje 7.658,00 pčelinjih zajednica. Ukupno je dodijeljeno 20.117,65 eura.
Kako je istaknuo župan Krapinsko-zagorske županije, Željko Kolar, u zadnjih pet godina samo je jedna godina bila prava medna godina.
– Ove vremenske promjene su sve ekstremnije, i ono što ne uništi mraz, uništi tuča, olujni vjetar. Očigledno je da će naše potpore za očuvanje pčelinjeg fonda morati svake godine biti sve veće. Moramo dobro paziti da ostali poljoprivredni proizvođači koristeći razno razne pesticide ne nanose dodatnu štetu – rekao je župan te istaknuo kako u posljednji nekoliko godina na području županije nije bilo većeg pomora pčela kao što je bilo u nekim susjednim županijama.
Dodao je kako je ove godine za potporu bilo predviđeno 15 tisuća eura, no nakon što su vidjeli da je potreba veća, taj iznos povećao se na više od 20 tisuća eura.
– Mi smo samo u posljednje 3 godine dodijelili bespovratnih potpora u iznosu od 72 850 eura. U tom iznosu nisu naznačena sredstva koja smo dali direktno pčelarskom savezu i pčelarskim udrugama za edukaciju i za nabavu opreme – rekao je župan Kolar te pozvao sve da kupuju domaći med gdje će biti sigurni da kupuju pravi domaći zagorski med.
Predstavnik Saveza pčelarskih udruga Krapinsko-zagorske županije, Darko Milinković istaknuo je kako su potpore bitne za pčelare s obzirom na to su imali jako loše godine.
– Priroda nas baš nije pomazila i to je jedna potpora koja je vjetar u leđa za pčelare. Svake godine pčelari nešto dobiju i iznimno smo zahvalni na tome. Županije prati pčelare i njihov rad, i to se vidi na našim rezultatima koje postižemo, kao i velikoj kvaliteti meda – rekao je Milinković.
Objasnio je kako su u posljednjih pet godina klimatski uvjeti bili loši za razvoj pčela, izuzev prošle godine koja je bila izdašna. Nažalost, danas se bez šećera ne može održati pčela što je jedan veliki dodatni izdatak za pčelare, pogotovo u ovo vrijeme kada su porasle cijene.
n.p.bajz/sjever.hr
26.07.2023.
