Rezultati državne mature obilježeni su izazovnim okolnostima koje su obuhvatile generaciju maturanata. Tijekom njihovog četverogodišnjeg srednjoškolskog obrazovanja suočili su se s različitim preprekama, uključujući dugotrajni štrajk profesora u prvom razredu, nastavu na daljinu zbog pandemije koronavirusa u drugom razredu, društvena ograničenja i samoizolacije u trećem razredu te ekonomske izazove kao rezultat inflacije i energetske krize u četvrtom razredu.
Rezultati koje su postigli bili su ocijenjeni kao loši, katastrofalni i porazni, pri čemu su najslabiji bili u izbornim predmetima Fizike, Kemije i Politike i gospodarstva.
Fiziku nije položio svaki drugi maturant, dok je trećina maturanata imala poteškoća s predmetom Politika i gospodarstvo. Važno je napomenuti da je riječ o izbornim predmetima, što sugerira da učenici nisu nasumično odabrali te predmete, već su ih birali s pažnjom.
Velika kontroverza razbuktala se oko stanja obrazovanja srednjoškolaca u fizici, a posebno su kritizirani oni koji educiraju buduće nastavnike fizike. Međutim, nakon daljnje analize, shvaća se da problem nije u njihovoj spremnosti da poučavaju srednjoškolce fiziku. Glavni razlog je što obrazovani nastavnici iz fizike nerado preuzimaju ulogu srednjoškolskih nastavnika, jer se suočavaju s financijskim izazovima, često ne mogu dostojno uzdržavati svoju obitelj s primanjima koja nude srednjoškolske škole. Zbog toga se odlučuju za druge poslove koji su bolje plaćeni, koristeći svoje obrazovanje na drugi način.
Čak 87 posto maturanata koji su kao izborni predmet polagali Politiku i gospodarstvo nisu znali što je ‘kohabitacija‘ unatoč tome što je njihovo srednjoškolsko obrazovanje u stvarnosti obilježeno tim pojmom kroz buran politički odnos predsjednika Republike Zorana Milanovića i predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, piše Direktno.hr.
Maturant Niko Mađerić iz II. zagrebačke gimnazije istaknuo je tragičnu pogrešku u postavljenoj pitanju na državnoj maturi. Pitanje glasi: “Kako se naziva ured vlade Republike Hrvatske specijaliziran za borbu protiv korupcije?” a kao točan odgovor priznaje se: “Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta” (USKOK).
Niko je uočio da je odgovor zapravo netočan jer je USKOK, iako se bavi borbom protiv korupcije, istovremeno i specijaliziran za suzbijanje organiziranog kriminaliteta. Stoga, pitanje je neprecizno jer nije tražilo specifičan odgovor koji se odnosi samo na borbu protiv korupcije.
Pitanje i očekivani odgovor na državnoj maturi su zaista izazvali kontroverze i ukazali na ozbiljan propust. Naime, navedenim pitanjem je potpuno zanemarena trodioba vlasti. USKOK, kao nezavisan ured, ima ovlasti da istražuje i Vladu te druge institucije, što bi trebalo biti jasno uočeno i pažljivo formulirano u samom pitanju.
Nastavnici politike i gospodarstva, koji su odgovorni za obrazovanje budućih birača, kritičara vlasti i često i samih političara, su svojim znanjem i razumijevanjem političkog sustava ključni učitelji u formiranju svijesti mladih o državnoj strukturi i demokraciji. Stoga, ovakve greške u postavljanju pitanja mogu imati značajan utjecaj na formiranje njihovog razumijevanja političkog procesa.
Ovo nije samo mala greška koja se može zanemariti, već važna lekcija koja treba ostati zabilježena. Rekla je istinu o Hrvatskoj. Trodioba vlasti postoji samo na papiru, u stvarnosti je membrana između triju nezavisnih vlasti nažalost polupropusna, a nerijetko čak i pukne, piše Direktno.hr.
sjever.hr/direktno.hr Foto: arhiva
18.07.2023.
