Nesnosne vrućine tijekom ljeta predstavljaju neizbježan izazov za mnoge ljude, a posebno za kronične bolesnike. Kada temperature dosegnu ekstremne razine, njihov utjecaj na tijelo može biti ozbiljan, čak i opasan. Ovi vremenski uvjeti ne samo da izazivaju nelagodu i iscrpljenost već i pogoršavaju već postojeće zdravstvene stanje.
Kronični bolesnici, kao što su oni koji pate od srčanih bolesti, dijabetesa, respiratornih problema ili visokog krvnog tlaka, nalaze se u posebnoj rizičnoj skupini. Neki od ključnih problema s kojima se suočavaju su dehidracija, opterećenje srca, problemi s disanjem, problemi s krvnim tlakom, povećan rizik od toplinskog udara i sunčanica ili kolapsa.
Razgovarali smo s djelatnicima Zavoda za hitnu medicinu Međimurske županije koji su primijetili da su u posljednje vrijeme zabilježili povećan broj intervencija koje se ne odnose nužno samo na toplinske udare, već i na pogoršanje tegoba kod kroničnih bolesnika uzrokovane ekstremnim vrućinama. Osobito su pogođeni pacijenti s visokim krvnim tlakom, dijabetesom, astmom i KOPB-om.
Primijećeni su i kolapsi izazvani vrućinom, koji nisu mogli biti objašnjeni drugim uzrocima. Takvi slučajevi najčešće su se događali između 11 i 15 sati popodne, kada se ljudi kreću na otvorenom, izloženi izravnom suncu, a to vremensko razdoblje nikako nije preporučljivo za aktivnost ili boravak na otvorenom, osim ako to nije nužno potrebno.
Zabilježen je i porast prometnih nesreća, no nije moguće sa sigurnošću potvrditi da su nesreće povezane s nervozom ljudi koji se žele skloniti od sunca. Ipak, ove dvije pojave se podudaraju vremenski, što sugerira mogući utjecaj visokih temperatura na vozače i njihovu pažnju za upravljačem.
Iz Zavoda za hitnu medicinu Krapinsko-zagorske županije napomenuli su kako nije zabilježen porast broja intervencija u usporedbi s prethodnim tjednima. Međutim, primijećeno je povećanje poziva i savjeta prema dispečerima. U dva slučaja, zabilježena su stanja poremećaja koja su nastala kao posljedica izravne izloženosti suncu i visokim temperaturama, odnosno toplinski udar i iscrpljenost. Nažalost, dvije osobe preminule su ovaj tjedan, dok je prošli tjedan bilo šest smrtnih slučajeva, ali se ne potvrđuje izravna korelacija s visokim temperaturama.
Zanimljivo je da je između 11 i 16 sati relativno malo ljudi na cestama, što sugerira da su građani svjesni ozbiljnosti opasnosti od ekstremnih vrućina i da se trude boraviti u hladnim i rashlađenim prostorima tijekom najtoplijeg dijela dana.
U proteklih 48 sati, Zavod za hitnu medicinu Varaždinske županije zabilježio je 78 intervencija na terenu, od toga je šest intervencija bilo povezano s visokim temperaturama.
Kako bi se umanjio utjecaj ekstremnih vrućina na kronične bolesnike, ali i općenito na zdravu populaciju, važno je pridržavati se sljedećih savjeta:
Održavanje hidratacije: Pijenje dovoljno vode tijekom cijelog dana je ključno. Preporučuje se minimalno 2-3 litre vode dnevno, no s obzirom na trenutne vrućine, bilo bi poželjno unijeti i do 4 litre vode na dan i to svakih pola sata jednu čašu. Alternativno, moguće je konzumirati i tekućine s elektrolitnim sastavom poput sportskih napitaka (npr. Iso Sport) kako bismo nadoknadili elektrolite izgubljene znojenjem.
Izbjegavanje vrućine tijekom najtoplijeg dijela dana: Osobito je važno izbjegavati izlaganje suncu i boravak na otvorenom prostoru od sredine jutra do kasnih popodnevnih sati, kada su temperature najviše.
Traženje hladovine: Ako je moguće, zadržavajte se u hladu ili klimatiziranim prostorima tijekom vrućih sati kako biste smanjili izloženost visokim temperaturama.
Nositi lagane i prozračne odjevne predmete, pokrivala za glavu te nanositi kreme sa zaštitnim faktorom.
m.šparavec/sjever.hr Foto: arhiva
17.07.2023.
