Now Reading:
Hrvati sve manje vjeruju u brak, a rađa se sve više vanbračne djece
Full Article 2 minutes read

Hrvati sve manje vjeruju u brak, a rađa se sve više vanbračne djece

vjenčanje

Podaci Eurostata pokazuju da je u Hrvatskoj sve manje sklopljenih brakova i razvoda, raste broj djece rođene izvan braka, kao i prosječna starost pri sklapanju prvog braka, dok se povećava broj građanskih, a smanjuje broj vjerskih brakova, prenosi Tportal.

Promatrajući dulje vremensko razdoblje, primjetan je silazni trend sklapanja brakova, pri čemu ih je najmanje, 15.196, zabilježeno u vrijeme pandemije covida 2020. godine.

Prosječna starost pri sklapanju prvog braka povećava se i za ženika i za nevjestu. Primjerice, 1989. je prosječna starost nevjeste iznosila 23 godine, a ženika 27 godina, dok su u 2021. mladenci prosječno bili stari 29 i 32 godine.

S vremenom pada broj vjerskih, dok raste broj građanskih brakova, a izvan brakova rađa se gotovo četvrtina djece. Izvan braka u Hrvatskoj je rođeno 8598 djece, odnosno 24 posto od ukupno živorođene djece, piše Tportal.

U 2021. bilo je 5100 pravomoćno razvedenih brakova, što je znatno manje nego prijašnjih godina. Tako 2016. statistika bilježi 7036 pravomoćno razvedenih brakova. Prosječno trajanje razvedenih brakova je 15 godina.

Također, mladi ljudi odgađaju ulazak ili ne ulaze u brak zbog ekonomskih razloga, primjerice nemogućnosti da dođu do stana i u Hrvatskoj dosta izraženog rada na određeno vrijeme.

Demograf Anđelko Akrap kaže da se povećava broj djece rođene u nevjenčanim brakovima, a često se sklapanje braka dogodi nakon rođenja prvog djeteta. Tako krštenje djeteta često puta rezultira i vjenčanjem roditelja.

No, bez obzira na to broj crkveno registriranih brakova se smanjuje, a Akrap kaže da se u crkvi brakovi sklapaju nakon što mladenci odslušaju tečaj za ulazak u brak pa i to može, osim sekularizacije, utjecati na njihov manji broj, prenosi Tportal.

Ulazak u brak u starijoj dobi je normalna općerazvojna pojava. U skandinavskim zemljama, iako se u prosjeku ulazi u brak iznad 30 godina, kraće je vrijeme između sukcesivnih trudnoća. Naime, tako su žene manje izvan tržišta rada, a mogu imati željeni broj djece.

Kako piše Tportal, hrvatsko društvo još uvijek ima, u pozitivnom smislu, dosta tradicionalan pristup braku i obitelji, ali se situacija ipak postupno mijenja, ocjenjuje demograf.

www.sjever.hr / www.tportal.hr
09.02.2023.

Input your search keywords and press Enter.