Now Reading:
FOTO: SELJACI OSVOJILI CESARGRAD, opremili se, pa idu dalje! Počelo obilježavanje 450. obljetnice slavne Seljačke bune
Full Article 7 minutes read

FOTO: SELJACI OSVOJILI CESARGRAD, opremili se, pa idu dalje! Počelo obilježavanje 450. obljetnice slavne Seljačke bune

Obilježavanje 450. obljetnice Seljačke bune, iznimnog i jednog od najupečatljivijih povijesnih događaja, počelo je u subotu u Klanjcu gdje su se okupili „klanječki kmetovi” i nakon puntanja, predvođeni seljačkim vođom Ilijom Gregorićem, krenuli s bakljama u rukama u noćni pohod prema utvrdi Cesargrad.

Ovaj su zanimljiv program organizirali Turistička zajednica Biser Zagorja i Hrvatsko planinarsko društvo “Cesargrad”, u suradnji s Muzejima Hrvatskog zagorja, Družbom vitezova Zlatnog kaleža iz Donje Stubice, Kulturnim centrom Klanjec i uz potporu Grada Klanjca.

Ispred planinarske kuće, članovi Družbe vitezova Zlatnog kaleža iz Donje Stubice, na svoj uvijek atraktivan način, uprizorili su sukob kmetova i Cesargradske straže, a uz svjetlosnu instalaciju na zidinama utvrde, predstavnici Muzeja seljačkih buna upoznali su posjetitelje sa zanimljivim povijesnim podatcima o važnosti seljačkog oružanog ustanka koji je započeo u noći s 27. na 28. siječnja 1573. upravo napadom na Cesargrad.

Snježana Horvatin, ravnateljica Kulturnog centra Klanjec rekla je da su „jako vezani uz cesargradski posjed jer je cijeli Klanjec zapravo nastao kao podgrađe cesargradskog posjeda.

-Tri stotine godina je obitelj Erdody provela ovdje i ostavila značajan trag u urbanističkom i gospodarskom razvoju, ali naravno da je to vrijeme kada su i seljaci osjetili potrebu da nešto učine za sebe pa bismo mi u današnje vrijeme možda mogli nešto i naučiti od njih – poručila je Horvatin.

Dodala je kako je Cesargrad relativno lako pao u toj noći s 27. na 28. siječnja 1573. i tad se buna proširila prema istočnom dijelu Zagorju i završila na stubičkom polju, onako kako je završila.

-Cesargrad jednim dijelom zapaljen, njegova vlasnica Barbara se nakon gušenja seljačke bune u to vrijeme vratila, obnovljen je jedan dio koliko je stambeno njima bilo potrebno, međutim to je vrijeme kad će jedan drugi značajni pripadnik obitelji Erdody, Toma Bakač, pobijediti Turke kod Siska. Prestat će osmanlijska opasnost i potreba za takvim obrambenim srednjovjekovnim gradovima i on će sagraditi vrlo lijepi ranobarokni dvorac u nizini, 4 kilometra južno od Klanjca uz poljoprivredne posjede prema Zagrebu i obitelj će napustiti Cesargrad. A kad se jednom mjesto stanovanja napusti, onda naravno krene njegovo propadanje i od te 1602. kontinuirano propada i danas je nažalost ruševina – zaključila je Horvatin.

Ivan Štefek, predsjednik udruge Družba vitezova Zlatnog kaleža, utjelovio je Iliju Gregorića.

-Kmetska vojska osvojila je Cesargrad i krenula na Lepoglavu, onda na Stubicu i bio je plan da se, kada pobijedi i u Stubici, ide na Zagreb, ali znamo da to, nažalost, nije uspjelo. Ovdje je danas Ilija Gregorić sa svojom kmetskom vojskom, okupljamo kmetove, pozvali smo posebno one koji se bune da nam se pridruže, a gore nas dočekuje straža koja će se braniti, no nadamo se pobjedi – rekao je Štefek.

Podsjetio je kako će se za dva tjedna upriličiti obilježavanje Seljačke bune u Stubici.

-To je velika manifestacija, najveća u našoj županiji po broju posjetitelja u jednom danu. Ujedno, okuplja veliki broj sudionika na bojnom bolju i bit će 260 izvođača, kmetova i vitezova iz 20 raznih udruga iz cijele Hrvatske te dvije udruge iz Slovačke i dvije iz Slovenije i bit će to lijepa brojka na bojnom polju – rekao je Štefek.

Matija Gubec nije bio u pohodu na Cesargrad, ali Krešimir Končevski koji utjelovljuje lik vođe seljačke bune ipak je stigao i to s dobrim razlogom.

-Došao sam pogledati kako pripreme za bunu kreću, iako me u Klanjcu povijesno gledajući nema. Koordiniram cijelu seljačku vojsku koja ide iz tri glavna pravca. Prvi je napad na Cesargrad koji osvajamo i opremamo se namirnicama i opremom, pa idemo dalje. Nama je namjera da evoluiramo sjećanja na Seljačku bunu kao povijesni događaj, na bunu koja među našim ljudima, prema predaji, traje još od 1573. godine. Sad je već 450 ljet’ od toga događaja, a o Seljačkoj buni ima puno kontroverzi jer zapisa nema preveč, poništeni su, ali činjenica je da se seljačka buna desila na slovenskom i hrvatskom području. Te činjenice trebaju potkrijepiti povjesničari koji to istražuju, no da bi ta predaja i dalje ostala, da bi ostalo sjećanje na taj duh seljačke bune koji zagorski seljaki, na kraju i svi ljudi nose sa sobom, drže bunu kao podsjetnik na otpor obespravljenog čovjeka prema nepravdi – kazao je Končevski.

Istaknuo je da je riječ o najvećem spontanom buntu zabilježenom u povijesti, kada su se mali ljudi, skoro goloruki, digli protiv neusporedivo opremljenijega, bolje naoružanog klasnog neprijatelja te se pokušali izboriti za pravdu.

-U tom su vremenu riskirali život, znajući da im je bolje ostaviti glavu, nego trpeti nepravdu kojoj su bili izloženi. To nam je pouka do dana današnjega, a na nama je da zadržimo sjećanja na ta teška i velika vremena – izjavio je Končevski.

Upravo tu na Cesargradu počela je Seljačka buna gdje su se kmeti okupili, rekao je klanječki gradonačelnik Zlatko Brlek, obrativši se okupljenima.

-Bili su pobjednici, kao i svaki put u ovome kraju i krenuli dalje prema Stubici. Dobro nam došli, nadamo se da vam šetnja neće biti predugačka, a gore ćemo svi zajedno moći vidjeti kako su to naši kmeti osvojili Cesargrad. To je prvi put, a sljedeće će godine sigurno biti još bolje, s još više ljudi – kazao je Brlek.

Krapinsko-zagorski župan Željko Kolar podsjetio je da se ove godine, 450 godina od bitke, obilježava i 15. godišnjica organiziranja Bitke kod Stubice te pola stoljeća od postavljanja spomenika, stoga je i osvanula ideja da se po prvi put organizira i ovaj napad na Cesargrad.

-Željeli smo imati kontinuitet, produžiti sve na tri vikenda, pa smo odlučili organizirati i ovo na Cesargradu. Za prvi put, krasna atmosfera i lijep broj ljudi i vjerujem da će ovo postati i tradicija – rekao je Kolar uvjeren da će, baš kao što je Bitka kod Stubice svake godine rasla s brojem posjetitelja, i ova manifestacija naći svoju publiku.

Usporedivši stanovnike ovoga područja s nekadašnjima, župan je rekao da su Zagorci mirni, povučeni ljudi koji šute i rade, ali da su vrlo nezgodi kad osjete da ih netko podcjenjuje ili da postoji nepravda na koju nitko ne reagira te se prisjetio 1991. godine.

-Tada je 11,5 tisuća Zagoraca sudjelovalo u Domovinskom ratu, nitko ih nije trebao zvati. Osjećali smo potrebu, znali smo da se brani Hrvatska u Vukovaru, a ne ovdje u Zagorju i naši su ljudi reagirali. Imamo osjećaj za pravicu, kada treba reagiramo i uvijek smo na pravoj strani – kazao je Kolar.

Posjetitelji su danas imali priliku i razgledati i zanimljive srednjovjekovne izloške za koje se pretpostavlja da su pronađeni na Cesargradu i susjednom slovenskom Kunšperku, a večernje druženje u toploj planinarskoj kući ili oko prigodno zapaljenih vatri na proplanku ispred kuće, nastavljeno je uz ponudu hrane, kuhano vino, čaj i glazbeni program domaćeg Buna benda.

Svi su se zajedno još jednom prisjetili najpoznatije pobune malog čovjeka za pravicu u našim krajevima, uz dobro poznati povik: „Buna traje!”.

a.kučić/sjever.hr
28.01.2023.

Input your search keywords and press Enter.