Osmu godinu zaredom 18. studenoga obilježava se kao Europski dan zaštite djece od seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja. Time se u javnosti nastoji podići svjesnost o važnosti sprečavanja seksualnog iskorištavanja i zlostavljanja djece, a ujedno i potaknuti vlade i nadležne sustave u državama da preispitaju jesu li doista uložili maksimalne napore i iskoristili sve postojeće resurse kako bi omogućili djelotvornu i sustavnu zaštitu djece.
Iako seksualno nasilje nad djecom redovito nailazi na bezrezervnu osudu i zgražanje, svaki novi slučaj nanovo razotkriva slabosti u sustavu zaštite djece, na koje i Ured pravobraniteljice za djecu kontinuirano upozorava te poziva na njihovo rješavanje.
– Problemi na koje posebno ukazujemo su brojni. Programi prevencije seksualnog zlostavljanja nisu jednako dostupni svoj djeci, nema kvalitetnih zakonskih rješenja za zaštitu djece od kontakta s pravomoćno osuđenim počiniteljima seksualnog nasilja, te za zaštitu od seksualnog uznemiravanja, predugi sudski postupci i neodgovarajući tretman djeteta žrtve, nejednaka dostupnost kvalitetnih programa pomoći i podrške za djecu-žrtve seksualnog zlostavljanja pa sve do skandaloznih sudskih presuda, senzacionalističkog medijskog praćenja i narušavanja privatnosti djeteta-žrtve – ističe pravobraniteljica za djecu, Helenca Pirnat Dragičević.
Kako nadalje navodi, cjelovita zaštita djece ne može se postići samo izmjenama kaznenog zakonodavstva.
– Zato se već dulje vrijeme zalažemo za donošenje posebnoga zakona kojim bi se, po uzoru na druge europske države, zaštitilo djecu od kontakta s osobama koje, zbog svoje kriminalne prošlosti, mogu predstavljati ugrozu za njih. Drago nam je što je naša dugogodišnja inicijativa nedavno napokon prihvaćena, te je Ministarstvo pravosuđa i uprave za sljedeću godinu najavilo izradu takvoga propisa. Njime bi se trebali propisati uvjeti za rad i kontakt s djecom u svim područjima života djece, uključujući i ona koja zasad nisu regulirana, poput rada udruga, trgovačkih društava, kampova za djecu, igraonica, tečajeva i sličnih aktivnosti za djecu – objašnjava pravobraniteljica te nastavlja:
– Također smo Vladi predložili da, po uzoru na skandinavski model Barnahusa ili „Dječje kuće“ osnuje interdisciplinarne regionalne centre za djecu žrtve u kojima se na jednom mjestu dijete može saslušati, liječnički pregledati u forenzičke svrhe, temeljito procijeniti njegove individualne potrebe, izraditi individualni plan zaštite djetetove sigurnosti te mu se mogu pružiti sve potrebne terapijske usluge. To je mjesto na kojem stručnjaci dolaze k djetetu, umjesto da dijete mora odlaziti k njima na različite lokacije, te svaki put iznova opisivati nasilje koje mu se dogodilo i ponovno ga proživljavati – što ga sve dodatno traumatizira.
Upravo je osiguranje djetetu prilagođenog pravosudnog postupka, kroz Barnahus model, središnja tema ovogodišnjeg obilježavanja Europskog dana zaštite djece od seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja. Barnahus je vodeći europski model zaštite prava i interesa djece koja su doživjela seksualno zlostavljanje, koji je u cijelosti prilagođen djeci. Taj jedinstveni pristup okuplja sve relevantne službe pod jednim krovom, kako bi se izbjegla ponovna viktimizacija djeteta tijekom istrage i sudskog postupka, da bi se osigurao koordinirani i učinkoviti odgovor na nasilje koje je dijete doživjelo, te djetetu pružila podrška i pomoć, uključujući medicinsku procjenu i liječenje, u okruženju sigurnom za djecu.
www.sjever.hr / www.dijete.hr / Pravobraniteljica za djecu, Helenca Pirnat Dragičević
18.11.2022.
