“Samoupućivanje” je najveći problem s kojim se susreću djelatnici objedinjenih hitnih bolničkih prijema u Hrvatskoj. OHBP ŽB Čakovec nije izuzetak. Zlouporaba hitne službe za stanja koja nisu urgentna, sve su češća. To je problem koji iz čakovečkog OHBP-a ističu kao najveći od onih s kojima su dočekali svoj 15. rođendan.
Pojačani pritisak u kontinuiranom je porastu, pa dok je 2007. godine dnevno obrađivano 50-ak pacijenata danas ih je još malo pa dvostruko. Primjerice, 2008. godine specijalisti su objedinjenog prijema obradili 16-ak tisuća pacijenata, da bi u 2020. godini bilo obrađeno gotovo 23.000 osoba. Najveći broj njih, čak 65 do 72 posto, nisu upućeni od medicinskih službi, nego su to pacijenti bez uputnice, a da nije noć ili vikend kad bi za to mogli imati objektivne razloge. Od 22.000 pacijenata, dakle, gotovo 15.000 njih sukladno trijažnim kategorijama, spadaju u najmanje hitnu skupinu.
Taj se trend pripisuje zdravstvenom sustavu, koji skupa s aktualnim zakonima to i omogućava. Bez uputnice znači i bez prethodne obrade, a što znatno produljuje postupak. Lančanom se reakcijom i čekanje može oduljiti.
– Dolazi do preopterećenja koje predstavlja značajnu opasnost za sve u sustavu. Najčešća se posljedica odražava produženim čekanjem u obradi, a gužva je i uzročnik sve češćih verbalnih pa i fizičkih pokušaja agresije pacijenata i njihove pratnje prema medicinskom osoblju. Svjedoci smo i čestih neugodnih komentara, pa čak i govora mržnje na društvenim mrežama spram djelatnika OHBP-a. Očekivanja pacijenata i pratnje vrlo su subjektivna i irealna. Često svjedočimo manjku empatije i razumijevanja i među samim pacijentima, kad ne shvaćaju da je neposredno zbrinjavanje ljudskog života ipak bitnije od izdavanja nalaza ili gipsanja podlaktice zbog ozljede koja se dogodila prije nekoliko dana – kaže glavni tehničar OHBP-a, Ivan Bacinger, koji u OHBP-u radi od njegovog osnutka.
Iskustvo ga je naučilo da pacijenti rado zaobilaze razine zdravstvene zaštite, a da bi ih se u tome spriječilo potrebna je, smatra, reforma hitne medicine i reforma zdravstvenog sustava općenito.
– Nije jedan pacijent došao zbog povišene temperature koja se pojavila unatrag sat vremena. To stanje ne zahtijeva hitan pregled. Dovoljno je sniziti temperaturu, pričekati razvoj simptoma/stanja te se javiti za savjet svom liječniku ili pregled po potrebi. Svaki potencijalni pacijent s takvim “nehitnim” stanjem u OHBP-u generira nepotrebnu skrb u hitnoj službi, nepotrebni trošak zdravstvenom sustavu i, naposljetku produžuje vrijeme čekanja svim ostalim pacijentima. Covid je intenzivirao sustav „samoupućivanja“ – zaključuje Ivan Bacinger.
Čakovečki OHBP susreće se s istim problemima kao cijeli sustav, manjkom sestrinskog kadra i bolničara.
www.sjever.hr
05.04.2022.
