U srijedu je, nakon poduže stanke zbog pandemije, za posjetitelje je u palači Sermage ponovo otvoren stalni postav Hrvatski majstori 20. i 21. stoljeća, s djelima iz fundusa Galerije umjetnina Gradskog muzeja Varaždin.
Osim Stalnog postava starih majstora, koji obuhvaća vrijedne umjetnine i predstavlja u Hrvatskoj rijedak presjek europskog slikarstva od 15. do 19. stoljeća, iz galerijskih zbirki GMV-a 2006. godine realiziran je i stalni postav s radovima 20. i 21. stoljeća, među kojima su gotovo svi najznačajniji hrvatski likovni umjetnici toga razdoblja.
Pedesetak autora s djelima iz galerijskog fundusa GMV-a predstavljeno je i u sklopu programa Velikani hrvatske umjetnosti 20. i 21. stoljeća na izložbama u Beču (2014.), Budimpešti i Bratislavi (2015.) te Sofiji (2017.), kojim su ilustrirane značajke cjelokupne hrvatske likovne umjetnosti tog razdoblja, kao i njihove poveznice s europskim kontekstom. Za taj projekt Gradski muzej Varaždin dobio je i Posebno priznanje za najbolju međunarodnu/međumuzejsku suradnju, koju mu je u okviru godišnjih nagrada dodijelilo Hrvatsko muzejsko društvo.
Stalni postav hrvatskih majstora 20. i 21. stoljeća posebno je dopunjen dodatnim izborom radova Miljenka Stančića, uz koje je predstavljena i iznimno vrijedna umjetnikova biblioteka, nedavno pristigla u varaždinski muzej kao donacija njegove obitelji.
-U naše vlasništvo došla je i biblioteka umjetnika, knjiga koje je on skupljao cijelog svog života tako da smo to htjeli posebno naglasiti – rekao je ravnatelj GMV-a Ivan Mesek.
Ovaj programski koncept ujedno je i hommage Miljenku Stančiću (Varaždin, 1. ožujka 1926. – Zagreb, 13. svibnja 1977.), u prigodi 95. obljetnice njegova rođenja, kao i svojevrsni podsjetnik na činjenicu da taj najznačajniji varaždinski slikar u svome rodnom gradu još uvijek nema prikladno uređeni stalni postav.
To bi se uskoro trebalo promijeniti, rekao je Mesek predstavivši viziju razvoja Gradskog muzeja Varaždin u idućih deset godina. Na izradi vizije sudjelovali su stručni djelatnici GMV-a, uz sugestije vanjskih stručnjaka, s ciljem uobličavanja stalnih postava prezentacijom predmeta iz muzejskih zbirki svih odjela GMV-a, čime bi varaždinski muzej dodatno potvrdio svoj status kao jedne od najvažnijih varaždinskih, ali i hrvatskih kulturnih ustanova.
-Naš muzej se sastoji od devet odjela od kojih samo tri imaju postave: Kulturno-povijesni u Starom gradu, Prirodoslovni sa svijetom kukaca u palači Herzer i Galerija umjetnina sa svojim postavom starih majstora ili novih majstora, dok arheologija, povijest, etnologija, prirodoslovlje kompletno nema svoj postav. Napravili smo nekakvu viziju, to su već već generacije kustosa promišljale. Konkretno, Galerija umjetnina u palači Sermage bi trebala napokon smjestiti postav Miljenka Stančića u fundus koji imamo. Tu je i Stari grad , a ono što nam je izuzetno bitno je izgradnja centralne čuvaonice centralnog depoa. Budući da mi građu čuvamo u dosta neadekvatnim uvjetima na tavanu Starog grada i u podrumima koji su često izloženi atmosferskim prilikama. Centralni depo bi trebao čuvati svu tu građu na adekvatan način, a riječ je o više od 200 000 predmeta. Na taj način bi oslobodili dosta prostora i u Starom gradu i u palači Herzer i palači Sermage koji bi onda iskoristili za dodatne postave – rekao je Mesek.
Odao je kako je u planu i energetska obnova Staroga grada u kojem bi se u budućnosti dosta toga moglo promijeniti.
-Stolariju, kotlovnicu, rasvjetu, sve to treba energetski obnoviti da bude u skladu s tehnologijom 21. stoljeća. Zatim žitnica i oružarnica koja je dio kompleksa Starog grada izuzetno je kompleksan projekt, budući da su se tamo radila konzervatorska istraživanja, ona je izuzetno slojevita. Još od 15. stoljeća nadalje se mogu iščitavat razne nadogradnje i slojevi. Nju smo planirali staviti u postav etnologije gdje bi komplementarno s postavom kulturno-povijesnog odijela u Starom gradu pričali o običajima i životu u gradu i u okolici – kazao je Mesek.
Planova je mnogo, a najveći projekt je izgradnja odjela Prirodoslovnog muzeja na obali rijeke Drave.
-To je najzahtjevnije, znači nova zgrada, ali to je i u skladu sa željom grada Varaždina da malo približimo Dravu građanima i turistima. Mislim da će tako nešto s našim fundusom koji imamo, ono što je Koščec skupljao, biti lijepo uklopljeno u Dravsku šumu. Mislim da je to izuzetan potencijal da malo i privučemo jednim atraktivnim sadržajem građane i turiste na Dravu, a to nije samo zamišljeno kao muzeološki postav nego i edukativan i znanstveni centar. Tako da bi kroz cijelu godinu to bio jedan atraktivan i značajan sadržaj na obali rijeke Drave – rekao je ravnatelj GMV-a.
Realizira li se ovaj ambiciozan plan, prostor palače Herzer oslobodit će se za paralelni postav arheologije i povijesti.
-Mi imamo arheologiju gdje imamo izuzetno vrijedne nalaze ne samo iz Varaždina nego i širom županije – od špilje Vindije pa nadalje i to nemamo trajno izloženo, odnosno uopće. Bio bi to jedan centar koji bi pričao o arheologiji i povijesti grada, ali i županije, povezan s nalazištima. Cijela slika i ideja je da kroz te velike investicije radimo infrastrukturu za posjetitelje Varaždina. Više ne bismo bili destinacija od samo 2-3 sata, da se prođe i pogleda, nego da se nešto izuzetno vrijedno može gledati čak i danima i uvijek iznova dolaziti. Mislim da to doista „drži vodu” i da ćemo u suradnji s Gradom, Županijom i Ministarstvom kulture te svim ostalima zainteresiranima objediniti snage i tu viziju i realizirati – zaključio je Ivan Mesek.
Otvorenju postava nazočio je varaždinski gradonačelnik Neven Bosilj koji je istaknuo da se njegova vizija budućnosti Gradskog muzeja Varaždin u mnogočemu poklapa s Mesekovom vizijom.
-Vjerujem da ćemo u idućih deset godina diči varaždinski muzej na puno višu razinu. Ovaj muzej ima preko 200 tisuća artefakata, od toga više od 7 tisuća slika i galerijskih izložaka. Ovo je jedna od najvrjednijih izložaba koja se može napraviti kad je riječ o slikarstvu 20. stoljeća – rekao je gradonačelnik dodavši da će GMV imati priliku povuči i europska sredstva u okviru ITU mehanizma.
-Postoje određeni projekti kojima ćemo sigurno aplicirati. Ići će se u preuređenje ove zgrade. Sad smo dobili izuzetno vrijednu donaciju obitelji Miljenka Stančića, njegov štafelaj i biblioteku i to bi sve trebalo ići u prizemlje zgrade, tamo bi se trebala preseliti i recepcija. Ovu vrlo vrijednu zgradu možemo aplicirati i možemo je urediti da bude spremna za muzejske izazove 21. stoljeća – zaključio je Bosilj.
a.kučić/sjever.hr
17.06.2021.
