Gradovi čine samo tri posto površine Zemlje, ali čine 80 posto svjetskog BDP-a i donose do 70 posto globalnog otpada i većinu emisije stakleničkih plinova. Prirodno, gradovi sadrže veliku količinu imovine i proizvoda unutar svojih urbanih granica. U njima se nalazi velik broj stambenih i poslovnih zgrada, koje se sastoje od uredskih i životnih prostora s mnoštvom predmeta u sebi kao što su namještaj, uredski materijal itd. Nadalje, gradovi su povezani infrastrukturom poput cesta, mostova, vodovodnih i energetskih mreža te stanovnici gradova konzumiraju veliku raznolikost proizvoda kao što su tekstil, automobili, kućanski predmeti i uređaji. Uz to, stanovnici grada uživaju razne vještine i znanja koja su nematerijalna imovina.
Povijesno gledano, ljudi su usvojili jednostavan pristup u potrošnji ovih gradskih dobara i proizvoda. U osnovi proizvode konzumiraju određeno vrijeme, a zatim bacaju. To je izravni linearni pristup. Međutim, s obzirom na ogromnu količinu imovine i proizvoda koji se troše, ovo nije održiv pristup za gradove jer se neprestano gomilaju stvari u otpad dok se istodobno uzrokuju negativni utjecaji na okoliš.
Alternativa linearnim gradovima su tzv. kružni gradovi. Jednostavno rečeno, kroz kružni pristup možemo ili produžiti upotrebu i životni vijek ili čak stvoriti novi život za proizvode. Životni vijek kućanskih predmeta i uređaja može se produžiti obnavljanjem ako se pokvare, za razliku od toga da se odmah odlažu. Gradska infrastruktura kao što su ceste, mostovi i podzemna infrastruktura mogu se obnoviti i održavati kako bi im se produžio vijek trajanja.
Link: https://www.youtube.com/watch?v=zpj7C3H8lmw
Slično tome, kućanski i osobni predmeti mogu se ponovno koristiti prodajom kao rabljene stvari ili doniranjem potrebitim stanovnicima grada, sredstvom društvene cirkularnosti. Automobili i drugi prijevozni predmeti kao što su kamioni, skuteri, bicikli i motocikli mogu se dijeliti, što dovodi do poboljšane upotrebe, jer predmeti za osobnu mobilnost uglavnom ne rade u velikoj većini svog života. Dijeljenje se odnosi ne samo na mobilnost, već i na velik broj gradske imovine i proizvoda bilo da se radi o kućanskim predmetima ili uređajima.
Recikliranje ima ogroman potencijal za kružne gradove. Očiti primjer su kućanstva koja razdvajaju otpad u različite kategorije, a zatim ga recikliraju. No, postoji nekoliko drugih vrlo zanimljivih primjera koji se pojavljuju globalno. Ceste se mogu graditi od reciklirane plastike. Danas, na kraju njihovog života, zgrade se ruše i odlažu se kao otpad, no javlja se mogućnost otkupa zgrada, rastavljanje na sastavne dijelove te ponovna upotreba u različitim zgradama s različitim dizajnom.
Sličan koncept zapravo se može primijeniti na gotovo bilo koju gradsku imovinu ili proizvod. Na primjer, proizvod tvrtke može se reciklirati takav kakav jest ili rastaviti na sastavne dijelove, a zatim ga druga tvrtka može koristiti kao sirovinu. To stvara ogroman potencijal među poduzećima da recikliraju i ponovno koriste svoje proizvode ili sastavne dijelove, koji se obično nazivaju industrijskom simbiozom. Digitalizacija je još jedna radnja koja se može primijeniti na određene opipljive proizvode, zaobilazeći potrebu za uporabom fizičkih proizvoda. Predmeti poput knjiga i glazbe danas su u velikoj mjeri digitalno dostupni i prodaju se ili reproduciraju za potrošnju, produžujući im životni vijek u usporedbi s njihovim fizičkim formatima i omogućujući im duži rok trajanja.
Kružni gradovi ne samo da potiču gospodarski rast već i stvaraju pozitivan socijalni i ekološki utjecaj. Kružnost pruža ogromne mogućnosti za inovacije gradovima i potiče poduzetništvo za stvaranje novih industrija, kao i socijalno i ekološko poduzetništvo.
Ovaj prilog omogućuje Odjel logistike i održive mobilnosti Sveučilišta Sjever (https://www.unin.hr/tehnicka-i-gospodarska-logistika-kc/opce-informacije/).
www.sjever.hr
02.06.2021.
